Odluka Donalda Trumpa da uvede carine zemljama koje su iskazale potporu Grenlandu dovodi transatlantske odnose do točke pucanja, a čelnici EU-a razmatraju načine odmazde protiv Washingtona koji su se dosad činili nezamislivima, piše Politico.

Odnosi između Washingtona i Europe već su mjesecima nestabilni, nakon što se američki predsjednik kolebao po pitanju potpore Ukrajini, vršio pritisak na zemlje EU-a da prihvate nepovoljan trgovinski sporazum i prisilio saveznike u NATO-u da masovno povećaju izdvajanja za obranu.

Čak i na vrhuncu tih napetosti, čelnici EU-a nisu uzvratili udarac, tvrdeći da je rizik od povlačenja Sjedinjenih Država iz NATO-a veći od bilo kakvog lošeg trgovinskog sporazuma.

No sada, dok Trump pojačava svoje pretenzije prema Grenlandu, potičući prosvjede tijekom vikenda na ulicama Nuuka i Kopenhagena, europski se čelnici suočavaju sa sve glasnijim pozivima da odustanu od blagog pristupa i pripreme se za sukob. Tome pridonosi i činjenica da je Trump uveo carine upravo nakon što je EU potpisala veliki trgovinski sporazum sa zemljama Latinske Amerike, što dodatno jača odlučnost dijela Europe.

Vrijeme za trgovinsku bazuku?

Jérémie Gallon, bivši francuski diplomat i sadašnji viši izvršni direktor u McLarty Associatesu, međunarodnoj strateškoj savjetodavnoj tvrtki sa sjedištem u Washingtonu, uvjeren je da Europa ne smije popustiti.

- Otpor novom pokušaju poniženja i vazalizacije jedini je način da se Europa napokon afirmira kao geopolitički akter - kaže Gallon.

Jedna od opcija o kojoj raspravljaju centristički i lijevi političari jest da Europa aktivira svoj Instrument protiv prisile (Anti-Coercion Instrument), tzv. trgovinsku "bazuku" EU-a — snažan alat trgovinske odmazde koji je izvorno osmišljen kako bi se suprotstavio pritiscima Kine i koji bi Europi omogućio uvođenje carina i ograničenja ulaganja protiv država koje krše pravila.

- EU bi trebao biti spreman primijeniti ciljane i razmjerne protumjere - objavila je kasno u subotu na X-u Valérie Hayer, čelnica centrističke skupine Renew Europe u Europskom parlamentu, dodavši kako bi se "aktiviranje Instrumenta EU-a protiv prisile trebalo izričito razmotriti, jer su osmišljeni upravo za situacije gospodarskog zastrašivanja ove vrste."

U objavi na X-u, francuski predsjednik Emmanuel Macron — koji pripada istoj stranci kao i Hayer — nije izričito podržao taj poziv, ali je nagovijestio moguću odmazdu rekavši da će Europljani "odgovoriti na ujedinjen i koordiniran način ako se [Trumpove carine] potvrde".

Europski parlament već je spreman djelovati blokiranjem ratifikacije trgovinskog sporazuma između EU-a i SAD-a dogovorenog prošlog ljeta, nakon što je čelnik konzervativne stranke Manfred Weber u subotu izjavio da ga "u ovoj fazi nije moguće" odobriti.

‘Europa nema drugog izbora‘

No aktiviranje Instrumenta protiv prisile bio bi znatno veći korak, jer bi značilo primjenu alata izvorno namijenjenog neprijateljskim državama protiv najvećeg saveznika EU-a i glavnog oslonca NATO-a. Činjenica da se o tome sada otvoreno raspravlja — usred dosad neviđenog raspoređivanja europskih postrojbi na Grenlandu — govori o tome koliko ozbiljno Europljani shvaćaju Trumpove pretenzije prema otoku koji je stoljećima dio Kraljevine Danske.

- Ako Europa napokon želi ponovno zadobiti poštovanje vlastitih građana i ostatka svijeta, nema drugog izbora - kaže Gallon.

Unatoč svemu, izvozno orijentirane europske zemlje mogle bi zazirati od mogućnosti pokretanja punog trgovinskog sukoba sa Sjedinjenim Državama zbog Grenlanda, otoka s 57.000 stanovnika koji je 1985. godine glasovao za izlazak iz prethodnice EU-a, Europske zajednice.

Govoreći u subotu za Deutsche Welle, povjerenik EU-a za trgovinu Maroš Šefčovič rekao je da bi bilo "vrlo komplicirano" odobriti trgovinski sporazum EU–SAD u svjetlu trenutačnih napetosti, ali nije spomenuo primjenu Instrumenta protiv prisile.

- Ono što bih želio istaknuti jest da bi nam ovaj [trgovinski sporazum s Mercosurom] trebao pomoći da više nego nadoknadimo negativne posljedice povećanih carina koje su uvele Sjedinjene Države - rekao je Šefčovič za DW.

Nove američke carine mogle bi pokrenuti "vrlo opasnu silaznu spiralu" — onu koju bi čelnici EU-a trebali "jednostavno izbjeći".

Dok se europski veleposlanici u nedjelju okupljaju na hitnom sastanku kako bi raspravili odgovor na najnovije carine, jedan je dužnosnik EU-a rekao za Politico da će apetit za takvom eskalacijom vjerojatno biti znatno manji u glavnim gradovima nego u Europskom parlamentu, gdje su političari pod pritiskom birača.

Zastrašujuće vrijeme

Veleposlanici će "imati sasvim drukčiji način rada", rekao je dužnosnik, kojem je odobrena anonimnost kako bi mogao govoriti o osjetljivim internim raspravama o trgovinskoj politici.

- Rijetko se događa da su Europski parlament i Vijeće potpuno usklađeni, osobito oko ovakvog pitanja - kazao je.

Strategija Europe u odgovoru na Trumpove prijetnje vezane uz Grenland oblikovala se u ranim nedjeljnim satima, dok su se predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća António Costa i njihovi najbliži suradnici vraćali u Bruxelles iz Latinske Amerike, gdje su upravo potpisali trgovinski sporazum s Mercosurom.

Dok budu utabali daljnji put, čelnike će vjerojatno voditi dugoročni gospodarski i sigurnosni interesi Unije, ponajprije očuvanje NATO-a uz istodobno jačanje europske sposobnosti da srednjoročno postane samodostatna u obrani. U skladu s tim pristupom, von der Leyen je prošlog tjedna najavila novu sigurnosnu strategiju za Europsku uniju, dok bi Unija ovog tjedna trebala predstaviti i nove planove za jačanje kibernetičke sigurnosti.

No čak i najoptimističniji promatrači odnosa EU-a i SAD-a priznaju da je sadašnji trenutak bez presedana i pun opasnosti za transatlantski savez.

- Ovo je zastrašujuće vrijeme. Moramo ostati smireni i nastaviti dalje - priznao je dužnosnik EU-a.