Klimatska i ekološka kriza zahtijevaju drugačiji odnos prema prirodi i drugačiju praksu djelovanja. Uz moderne metode i tehnologije, ponovno dolazi do izražaja i znanje naših predaka.

Benito Juarez, koji dolazi iz peruanske amazonske prašume, suosnivač je organizacije Fab Lab Peru.

Uz pomoć raznih proizvodnih laboratorija koji djeluju među autohtonim narodima Amazone, ova organizacija kombinira modernu tehnologiju sa znanjem autohtonih naroda.

-To je dio napora da se gospodarstvo temeljeno na iskorištavanju resursa transformira u regenerativno gospodarstvo, u kojem je priroda važna vrijednost i u kojem je cilj očuvanje šuma umjesto iskorištavanja i krčenja, naveo je.

Ovi laboratoriji surađuju s različitim zajednicama, s kojima zajednički traže održiva rješenja za lokalne zajednice u raznim područjima, od prehrane i zdravlja do obrazovanja i digitalne pismenosti, a istovremeno vode računa o okolišu.

Kao primjer, Benito Juarez navodi proizvodnju šampona, krema i repelenata.

-To radimo na regenerativan način i pratimo kako naši proizvodi doprinose bioraznolikosti. Koristimo različite tehnike, ali ključno je kombinirati moderno i tradicionalno znanje. Lokalno stanovništvo ima znanje koje se prenosi s generacije na generaciju. Znaju koje su biljke korisne za dobar šampon. Ali ne znaju točno koje su mješavine najučinkovitije. S novim tehnologijama, uključujući umjetnu inteligenciju, možemo istražiti i to i koristiti najučinkovitije omjere. To povećava kvalitetu proizvoda, a istovremeno je to i dodana vrijednost za same zajednice, koje stječu nova znanja.

Područja na kojima žive pripadnici autohtonih naroda Amazone smanjuju se zbog deforestacije, a stanovnici također migriraju.

-Iseljavanjem gubimo lokalne čuvare. Odlaskom mladih gubimo ljude koji štite ova područja. Ne očekujemo da će ljudi prestati emigrirati, ali želimo promjenu u stavu prema šumi - da šuma postane područje koje možemo voljeti i štititi. Jer ne možete zaštititi nešto što ne volite, kaže Benito Juarez.

Njegovi projekti doprinose i većem broju ljudi koji ostaju u svojim zajednicama i manjoj deforestaciji.

-Živimo u gospodarstvu temeljenom na iskorištavanju resursa. To ne rade samo velike korporacije, već i lokalno stanovništvo. Moj otac, koji je iz Amazone, morao je posjeći mnogo drveća kako bi imao dovoljno novca za naše obrazovanje i ljekare. Ljudi su naučili preživjeti na taj način. Ali mi to želimo promijeniti i pokazati ljudima da ne morate posjeći drvo i prodati ga za 300 eura, već to drvo možete iskoristiti za stvaranje nečeg drugog, s većom vrijednošću, a istovremeno očuvati prirodu, istakao je.

Koje, kako naglašava, nije samo objekt za autohtone narode, već – dio obitelji.