Šef Direkcije za komunikacije Predsjedništva Republike Turske prof. dr. Burhanettin Duran napisao je članak pod naslovom "Turska na pragu globalne sistemske transformacije".

U svom članku, Duran je procijenio rastuću ulogu Turske na međunarodnoj sceni u oblastima kao što su diplomatija, trgovina, energetika, obrazovanje, humanitarna pomoć, odbrana i logistika-transport.

U nastavku pročitajte tekst koji je napisao Duran:

Svjetska politika je na prekretnici, potresena strukturnim krizama koje proizlaze iz međunarodnog poretka uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata, s institucijama koje postaju disfunkcionalne, a geopolitička konkurencija se intenzivira u sivim zonama. Ovaj međuvlaštaj, gdje je unipolarnost završena, ali multipolarnost još nije institucionalizirana, sadrži i velike rizike i ogromne prilike.

Pod vodstvom našeg predsjednika, Turska je ispravno protumačila ovu globalnu neizvjesnost; umjesto da ostane samo u defanzivnoj poziciji, postavila je perspektivu "Stoljeća Turske" u središte međunarodnog sistema s vizijom koja mijenja pravila igre.

Rastuća uloga Turske u vanjskoj politici rezultat je racionalne velike strategije, a ne ideološkog izbora. Mi smo i lojalna zemlja zapadnog saveza i aktivna zemlja u Centralnoj Aziji kroz Organizaciju turskih država, na Bliskom istoku kroz procese normalizacije i u pacifičkom slivu kroz inicijativu "Ponovo Azija". Posrednički napori u ratu između Ukrajine i Rusije i konkretan napredak postignut u krizama poput Somalije i Etiopije dokazali su sposobnost turske diplomatije da rješava krize. Ovaj dinamizam je učinio Tursku nezamjenjivim akterom u ključnim pitanjima.

Turska je, kroz revoluciju u odbrambenoj industriji, transformisala svoju stratešku moć od pukog zahtjeva na papiru do stvarnosti na terenu. Naša ambicija da postanemo svjetski lider u tehnologijama bespilotnih letjelica i borbenih bespilotnih letjelica nije samo izvozni uspjeh; ona također pokazuje moć Turske da promijeni geopolitičke jednačine u konfliktnim zonama poput Karabaha, Libije i Sirije.

Projekti poput KIZILELMA, KAAN, TCG Anadolu i Čelične kupole pokazuju da je naša zemlja prešla prag tehnološke nezavisnosti i da sada može ojačati vlastitu sigurnosnu arhitekturu vlastitim resursima.

Nadalje, Turska kruniše svoju stratešku poziciju u transportu i energetskim linijama vizijom da postane energetsko čvorište.

Otkriće plinskog polja Sakarya u Crnom moru i naš odlučan stav u istočnom Mediteranu dijelovi su naše strategije za minimiziranje vanjske ovisnosti o energiji. Istovremeno, Turska, igrajući ključnu ulogu u sigurnosti opskrbe energijom u Evropi s projektima poput TANAP-a i Turskog toka, vješto koristi energiju kao instrument vanjske politike.

"Naša zemlja je postala predstavnik koncepta 'savjesne moći' u svijetu"

U postpandemijskom periodu, gdje se globalni lanci snabdijevanja restrukturiraju, Turska je postala najsigurnija i najefikasnija ruta Srednjeg koridora koji se proteže od Kine do Evrope. Transformacija istanbulskog aerodroma u globalno čvorište; Marmaray, most Yavuz Sultan Selim i masovni projekti autoputeva čine fizičku infrastrukturu za naš cilj da Anadoliju učinimo srcem globalne trgovine. Ovaj logistički kapacitet, u kombinaciji s našim modelom rasta orijentiranim na izvoz, trajno povećava udio Turske u svjetskoj trgovini.

Veliki sufija, intelektualac i čovjek duhovnosti Mevlana Celaleddin-i Rumi, definira pravdu kao "davanje svakome onoga što mu pripada i stavljanje svega na njegovo pravo mjesto". Opet, s Rumijevim razumijevanjem da je "zalijevanje drveta pravda, zalijevanje trna nepravda", Turska se trudi zaštititi i njegovati drvo ljudske savjesti.

Naša zemlja, nastojeći da zadovolji potrebe čovječanstva, a posebno potlačenih, ne samo u svojoj regiji već i širom svijeta, kroz princip humanitarne diplomatije, postala je predstavnik koncepta "savjesne moći" u svijetu. Naš rang kao svjetskog lidera u humanitarnoj pomoći u odnosu na nacionalni dohodak, zajedno s globalnom operativnom efikasnošću AFAD-a i turskog Crvenog polumjeseca, jača meku moć Turske.

"Države moraju biti spremne za hibridno ratovanje i razviti protumjere protiv njega"

Tokom ovog perioda, Turska je također poduzela značajne korake u javnoj diplomatiji, još jednoj dimenziji diverzificirane diplomatije. Pored promocije Turske, instrumenti javne diplomatije korišteni su za borbu protiv negativne propagande o Turskoj.

U ovoj novoj eri, sukobi i ratovi se ne vode samo konvencionalnim oružjem i sistemima. Posljednjih godina, utjecaj društvenih medija na društva se produbio, cyber prijetnje su se diverzificirale, a metode upravljanja percepcijom i dezinformacija su se povećale.

Sve veća upotreba instrumenata vještačke inteligencije, posebno, počela je otkrivati ​​i pozitivne i negativne posljedice u informacionom ekosistemu. Naše doba, obilježeno tehnološkom transformacijom, signalizira početak potpuno nove faze u oblasti komunikacije.

Ovo haotično okruženje nosi rizik da neke globalne kompanije i neke države koje djeluju u koordinaciji s njima uspostave de facto dominaciju i kontrolu u komunikacijskom ekosistemu. To predstavlja prijetnju digitalnom suverenitetu zemalja. U tom kontekstu, države moraju, s jedne strane, biti spremne za hibridno ratovanje, prepoznajući opasnosti ove vrste ratovanja i razvijajući protivmjere, a s druge strane, biti u stanju spremnosti da na najjasniji i najefikasniji način iskoriste prednosti ovih novih tehnoloških dostignuća.