Pravni tim Milorada Dodika pripremio je apelaciju koju će narednih dana uputiti Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu na presudu Suda Bosne i Hercegovine, kojom je Dodiku izrečena kazna zatvora od godinu dana i šest godina zabrane političkog djelovanja. Bivši predsjednik entiteta RS izjavio je za ATV da očekuje uvažavanje žalbe ukoliko sud bude sudio po pravdi i objektivnosti.

"Ako zaprime i ako to vide, nema tu drugog izlaza nego da ponište to sve. Ali, imajući u vidu da se sve to politizira i da postaju politička tijela, a ne sudska, ne mogu reći da nešto očekujem sa sigurnošću. Ipak, veoma je važno u mom političkom slučaju da i tu instancu iskoristimo", rekao je Dodik.

Pravni argumenti i pozicija Strasbourga

Dosadašnja praksa Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu kada je u pitanju Bosna i Hercegovina često je izazivala polemike, ali pravnici smatraju da u ovom slučaju postoji osnova za djelovanje suda. Tokom sudskog postupka pred Sudom Bosne i Hercegovine, kao i pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, zabilježene su primjedbe koje se odnose na Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava. Ključni argument odbrane leži u činjenici da nekadašnji predsjednik entiteta RS nije osuđen zbog nepoštivanja zakona usvojenog u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, već zbog odluka Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

"Mislim da će Sud preći preko činjenice i neće raspravljati o visokom predstavniku, ali u obrazloženju sudske presude, gdje se ne pozivate i ne zasnivate presudu na dokazima ni na zakonu koji je donio parlament, nego pojedinac koji nema ovlaštenja – o tome bi Sud trebao i te kako voditi računa. To su veoma bitni argumenti koje bi Sud trebao uzeti u obzir i uvažiti ovu apelaciju", izjavio je advokat Miljkan Pucar.

Pitanje srazmjernosti sankcija

Pravni stručnjaci smatraju da je teško očekivati da će se Evropski sud baviti ovlastima Ureda visokog predstavnika (OHR) za nametanje zakona, ali ističu važnost skretanja pažnje na način donošenja zakona u BiH. Fokus apelacije trebao bi biti na srazmjeri sankcija koje trpi Milorad Dodik, s obzirom na to da mu je zabranjeno obavljanje javne funkcije, uz pokušaje osporavanja njegovog prava da vodi političku stranku.

"Zato bi se moglo reći da su sve posljedice osuda nesrazmjerne i da stavljaju pretjeran teret na gospodina Dodika i na njegovu slobodu udruživanja. Ovdje posebno treba imati na umu da je krivično djelo za koje je osuđen gospodin Dodik po svojoj suštini političkog karaktera, a da su osude za takva djela uvijek osjetljive sa aspekta zakonitosti", pojasnio je pravnik Igor Popović. Odluka pravnog tima da se obrati sudu u Strasbourgu uslijedila je nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio apelacije Milorada Dodika i time potvrdio prvostepenu presudu Suda Bosne i Hercegovine.