Poslanica SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Sanja Vulić otvorila je pitanje mogućih dvostrukih aršina u radu pravosudnih institucija, uporedivši postupanje tužilaštava u slučaju prijetnji upućenih njoj lično i u slučaju ugrožavanja bezbjednosti gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića.

U dopisu upućenom Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, koji je zaprimljen 23. decembra 2025., Vulićeva podsjeća da je 9. decembra prošle godine podnijela krivičnu prijavu protiv osobe koja joj je otvoreno prijetila smrću porukama da ih “treba poklati” i da “treba poklati sve koji slijede ideologiju SNSD”.

Prema njenim navodima, policijski službenici MUP Republike Srpske utvrdili su identitet osobe, konstatovali da je bila u vidno alkoholisanom stanju, te o svemu obavijestili dežurnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva u Doboju. Međutim, tužilac se izjasnio da u tom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

S druge strane, Vulićeva ukazuje na slučaj prijetnji upućenih gradonačelniku Banjaluke Drašku Stanivukoviću, 24. novembra 2025. godine, kada je Osnovni sud u Banjaluci osumnjičenom odredio jednomjesečni pritvor zbog ugrožavanja sigurnosti.

Upravo ta razlika u postupanju, prema njenim riječima, otvara pitanje da li su prijetnje upućene funkcionerima SNSD manje ozbiljno shvaćene od prijetnji upućenih predstavnicima drugih političkih partija.

– Na koji način VSTS vrši provjeru kriterijuma profesionalne nepristrasnosti i savjesnog postupanja prilikom imenovanja tužilaca, imajući u vidu slučajeve u kojim se otvorene prijetnje smrću ne smatraju krivičnim djelom?- upitala je Vulićeva.

Iz Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH odgovoreno je da Savjet, u okviru svojih zakonskih nadležnosti, nema ovlašćenje da odlučuje o ishodima pojedinačnih krivičnih predmeta niti da ocjenjuje zakonitost konkretnih tužilačkih i sudskih odluka. Naglašeno je da odgovornost za donošenje odluka u svakom predmetu snose isključivo nadležna tužilaštva i sudovi, koji postupaju samostalno i nezavisno, u skladu sa zakonom.

Niz kriterijuma za imenovanja

– Krivičnoprocesno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine propisuje jasne i precizne uslove za donošenje pojedinih tužilačkih odluka, koje se zasnivaju na postojanju zakonom propisanog stepena sumnje, raspoloživim dokazima i drugim relevantnim okolnostima konkretnoga slučaja – navodi se u odgovoru.

Dodaju da se različiti ishodi u predmetima koji se u javnosti mogu smatrati sličnim ne mogu posmatrati bez uvida u njihove činjenične i pravne razlike.

Iz VSTS ističu da procjena ozbiljnosti prijetnje, njenog sadržaja, načina i konteksta u kojem je izrečena, kao i ličnosti osumnjičenog i stvarnog rizika po bezbjednost oštećenog – bilo da je riječ o Sanji Vulić, Drašku Stanivukoviću ili bilo kojem drugom funkcioneru – predstavlja ključni element u odlučivanju pravosudnih institucija.

Savjet je naglasio da insistira na jednakom postupanju svih nosilaca pravosudnih funkcija i primjeni zakona bez diskriminacije, te da prijetnje smrću, bez obzira na političku pripadnost ili funkciju oštećenog, predstavljaju ozbiljan oblik krivičnog ponašanja koji mora biti procesuiran u skladu sa važećim propisima.

Govoreći o imenovanju tužilaca, iz VSTS navode da se profesionalna nepristrasnost i savjesnost provjeravaju kroz niz kriterijuma – od stručnog znanja, radnog iskustva i rezultata, do komunikativnosti, ugleda, ponašanja u i van službe, kao i sposobnosti da se funkcija obavlja nepristrasno, odgovorno i savjesno.