Euronews: NES, SDP i Pokret Naprijed zajedno nastupaju na oktobarskim izborima. Da li u Stranci za BiH razmišljate o nekim predizbornim političkim savezima?

Efendić: Za sada djelujemo samostalno. Da li će do samog trenutka objave izbora, odnosno kandidatura stranaka, doći do nekih dogovora o eventualnim koalicijama – ne znam, ali trenutno smo najbliže tome da nastupimo sami, kao Stranka za Bosnu i Hercegovinu. Naravno, u našem sistemu koalicije su često neophodne nakon izbora.

Euronews: Vaša kandidatura za člana Predsjedništva BiH izazvala je dosta pažnje. Šta je prevagnulo za tu odluku? Da li je riječ o nezadovoljstvu radom Denisa Bećirovića, koji ima podršku 12 stranaka?

Efendić: Već dugo sam aktivan u politici, obavljao sam funkciju načelnika općine i smatrao sam da postoje samo dvije izvršne pozicije u BiH koje građani direktno biraju – načelnik i član Predsjedništva BiH. Smatram da je Predsjedništvo organ koji ima najveći potencijal da pokrene suštinske promjene, jer ga bira narod. Stanje u BiH, političko i ekonomsko, očigledno ne zadovoljava gotovo nikoga i mora se mijenjati upravo s tog nivoa.

Euronews: Kako komentarišete činjenicu da Bećirovića podržava 12 stranaka?

Efendić: Sreća je da u ovom slučaju ne odlučuju stranke, nego građani. Iskreno mislim da mu podrška Trojke čak otežava poziciju. Da je nezavisni kandidat, vjerovatno bi imao veće šanse. Podrška stranaka koje su loše radile u ovom mandatu, po mom mišljenju, ne donosi politički benefit.

Euronews: U javnosti se može čuti da vam se zamjera što imate samo iskustvo u općinskom upravljanju. Kako to komentarišete?

Efendić: Završio sam Fakultet političkih nauka i magistrirao javnu upravu, a potom vrlo efikasno radio u jednoj od najvećih općina u BiH. Smatram da sam itekako svjestan ozbiljnosti posla u Predsjedništvu. Problem je što dosadašnji članovi nisu koristili mehanizme koje im Ustav daje.

Euronews: Na šta konkretno mislite?

Efendić: Predsjedništvo je, prema Ustavu, predlagač budžeta BiH. Međutim, nismo vidjeli da članovi Predsjedništva dolaze u Parlament da obrazlože budžet i bore se za njegove stavke. To je samo jedan primjer. Također, Predsjedništvo ima mogućnost da raspusti Dom naroda, ali se o tome uopće ne govori. Smatram da Predsjedništvo mora imati jaču, aktivniju ulogu.

Euronews: Kako gledate na veliki broj kandidata za člana Predsjedništva BiH?

Efendić: To je ustavna kategorija. Biće više kandidata iz svih naroda. U Predsjedništvu se ne biraju stranke, već konkretna imena. Građani znaju prepoznati i ocijeniti pojedince.

Euronews: Kako komentarišete budžet Federacije BiH od gotovo devet milijardi KM?

Efendić: Kao načelnik općine nikada se nismo zadužili. Brine me nivo zaduženja Federacije, koji se mjeri milijardama maraka. Posebno zabrinjava činjenica da se krediti koriste za potrošnju, a ne za kapitalne investicije, te da se vlada zadužuje bez saglasnosti Parlamenta.

Euronews: Često ste govorili i o Južnoj plinskoj interkonekciji. U čemu je problem?

Efendić: Problem je političke prirode. Postoji insistiranje da BH Gas ne bude nosilac projekta, iako je već izgradio dio infrastrukture. To dovodi do blokada projekta koji je od strateškog značaja za BiH.

Euronews: Može li BiH u izbornoj godini napraviti iskorak na evropskom putu?

Efendić: Teško. Zakoni koji su poslani nisu kvalitetni i ne donose stvarne reforme. Također, pitanje glavnog pregovarača je već trebalo biti riješeno. Nakon izbora biće obaveza ozbiljnije pristupiti tim pitanjima.

Euronews: Da li očekujete dodatno usložnjavanje političke situacije u BiH?

Efendić: Situacija je već maksimalno složena. Ipak, vidimo da građani, pa i u Republici Srpskoj, sve više traže mirniju, razvojno orijentiranu politiku. To je šansa za BiH.

Euronews: Za kraj, može li se u izbornoj godini otvoriti pitanje izmjena Izbornog zakona BiH?

Efendić: Izborni zakon je ustavna kategorija. Prije svega moramo poštovati postojeći Ustav i zakone. Nakon izbora treba ozbiljno razgovarati o izmjenama, uključujući i presude Evropskog suda za ljudska prava koje nalažu uklanjanje diskriminacije u izboru članova Predsjedništva.

Izvor: Euronews