Kanadske oružane snage razradile su scenarij za slučaj mogućeg vojnog napada Sjedinjenih Američkih Država, nakon izjava predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o pripajanju kanadske teritorije. Britanski The Telegraph navodi da je riječ o prvom slučaju u posljednjih stotinu godina da Ottawa zvanično razmatra prijetnju s južne granice.

Prema navodima lista, planski dokumenti polaze od procjene da bi, zbog velike vojne nadmoći SAD-a, Kanada bila prisiljena osloniti se na nekonvencionalne oblike ratovanja. Kanadski generali, kako se tvrdi, razmatraju otpor koji bi podsjećao na taktike koje su avganistanski mudžahedini koristili protiv američkih snaga, uključujući zasjede tipa "udari i bježi", u kojima bi učestvovali vojnici i naoružani civili.

Plan otpora i dronovi

Posebnu ulogu u takvom modelu dobili bi dronovi, koji bi se koristili za nanošenje što većih gubitaka protivničkim trupama, po uzoru na upotrebu bespilotnih letjelica u ratu u Ukrajini. Procjene kanadskih odbrambenih zvaničnika ukazuju da bi američke snage mogle slomiti klasičnu kanadsku odbranu za svega dva dana, nakon čega bi plan predviđao dugotrajniji, niskointenzivni otpor.

Vojni odnos snaga dodatno naglašava razmjere izazova: Kanada raspolaže s oko 71.500 aktivnih vojnika i 30.000 rezervista, dok američke oružane snage imaju oko 2,8 miliona pripadnika. Samo američki marinci, za koje se pretpostavlja da bi predvodili napad, broje oko 186.000 aktivnih vojnika i dodatnih 40.000 u rezervi. Kako bi ublažila nesrazmjeru, načelnica kanadskog odbrambenog štaba, generalica Jennie Carignan, najavila je plan formiranja rezervnih snaga od 400.000 dobrovoljaca.

Poruke iz Ottawe i Washingtona

Visoki izvor iz odbrambenog sistema, prema navodima, tvrdi da bi Kanada imala oko tri mjeseca da se pripremi za kopnenu i pomorsku invaziju od prvih znakova gomilanja američkih trupa. U dokumentima se navodi i da bi Ottawa tražila pomoć od saveznika, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku.

Iako je scenarij detaljan, u istim navodima stoji da je vjerovatnoća američkog napada izuzetno mala. Penzionisani general-potpukovnik Mike Day, bivši glavni strateški planer Kanadskih oružanih snaga, ideju o američkoj invaziji opisao je kao "neobičnu", uz ocjenu da ni SAD ne bi imale dovoljno snaga da kontrolišu sve veće kanadske gradove. On je rekao: "Njihova jedina nada bio bi prodor u ruskom stilu ka Kijevu i nada da će to uspjeti i da će se ostatak zemlje predati kada preuzmu vlast u Ottawi. Kao i Ukrajina, bilo bi mi nezamislivo da bismo se predali ako bi oni uzeli naš glavni grad."

Tekst također navodi da se Sjedinjene Američke Države, pod Donaldom Trumpom, udaljavaju od uloge temelja zapadnih savezništava koju su imale nakon Drugog svjetskog rata. Kanadski premijer Mark Carney izjavio je da je došlo do "pukotine" u svjetskom poretku nakon što je Trump pokušao preuzeti Grenland. U kontekstu tenzija navodi se i da je Trump u avgustu 2025. uveo carine od 35%, koje su kasnije smanjene, te da je prema izvještaju NBC News-a i dalje "fiksiran" na ideju da Kanada postane dio SAD-a.