Zadaci pred donosiocima odluka u BiH nisu laki, ali da su djelovali na vrijeme, od sive liste Komiteta eksperata Savjeta Evrope za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, odnosno, Moneyvala, ne bi ni strahovali, ističu predstavnici Spoljnotrgovinske komore BiH. Bh. privreda prva je na udaru, a uz sve izazove kojima je izložena u posljednje vrijeme, ovo je najmanje što joj treba.

“BiH do kraja drugog mjeseca mora podnijeti izvještaj o 70 preporuka koje je dao Moneyval. Dobar dio njih se odnosi na privredne segmente – Zakon o oduzimanju ilegalno stečene imovine da se donese na nivou BiH, potom da se ugradi kontrola stranog kapitala i investitora u organizaciju i strukturu, kada su u pitanju kompanije u BiH, te pojačane kontrole nevladinog sektora notarskih i advokatskih kancelarija”, rekao je potpredsjednik STK BiH Vjekoslav Vuković.

U suprotnom, privrednoj zajednici će sve ovo prouzrokovati pad konkurentnosti domaćih proizvoda, jer će transakcije iz BiH i u BiH biti veoma usporene, te podložne dodatnim kontrolama, posebno kada su u pitanju korespodentne banke, što usporava i uvoz i izvoz. Uz komplikovane procedure samo je pitanje vremena kada će određeni dobavljač raskinuti ugovor s domaćom kompanijom. Dakle, posljedice će osjetiti i bankarski sektor.

 

“Značajno bi bio otežan pristup međunarodnim finansijskim tržištima, odnosno, tržištima kapitala, što će, prvenstveno, uticati na direktne strane investicije zbog rizika zemlje koju siva lista kao takva nosi, s jedne strane. S druge strane, pristup finansijama kapitala lokalnih finansijskih institucija i drugih institucija u BiH može značajno uticati na povećanje cijene samog kapitala”, rekao je Edi Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH.

Iako se spekulisalo da bi siva lista mogla da zaustavi pristup BiH Jedinstvenom području plaćanja u evrima, to nije tako, uvjeravaju iz Udruženja banaka BiH.

“Naravno da siva lista, rizici i sve ostalo što ona nosi, dakle, procjena rizika za svaku pojedinačnu transakciju, ili mjere pojačane identifikacije i praćenja utiču na brzinu i efikasnost, međutim, neće uticati direktno, u kontekstu zaustavljanja bh. SEPA integracije”, dodao je Ražanica.

Ali će, svakako, cjelokupni ekonomski kredibilitet biti doveden u pitanje.

Kako je moguće da BIH od 2015. godine nije ništa naučila, otkako se našla tada na sivoj listi, pitaju se i predstavnici privredne zajednice koji upozoravaju na velike posljedice koje bi mogle da uslijede ukoliko BiH i dođe na sivu listu.

“Naravno, sve to skupa, usporenost finansijskih transakcija dovodi do pada stranih investicija, posljedično tome, do rasta kamata i na kraju, pada imidža BiH. Zamislite da nešto želite rezervisati u BiH i da vaša uplata preko bookinga čeka 30 ili 60 dana”, rekao je Vuković.

A ako bi došli na sivu listu, uklanjanje bi bilo izuzetno teško. Još od 2015. su mnoge međunarodne banke otkazivale ugovore s domaćim bankama, a zanimljivo je, da nas od tada Švedska i Švajcarska svejedno i dalje označavaju kao potencijalnu finansijsku prijetnju. Na potezu su predstavnici vlasti. No, parlamentarna procedura nije ni blizu.

Da BiH vrijeme curi podsjetili su ranije i iz Delegacije Evropske unije u BiH. BiH je prošlog februara ušla u jednogodišnji period posmatranja od Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca - globalnog nadzornog tijela za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma. Do toga je došlo usljed niza nedostataka u sistemu za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma u BiH, koje je utvrdio MONEYVAL u svom izvještaju 2024. godine.

Izvor: n1info.ba