Bivši reisu-l-ulema Mustafa efendija Cerić u nastavku svoje kolumne nastavio je pisati kakav treba biti profil člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz bošnjačkog naroda.

Njegov komentar prenosimo u cijelosti:

Politički profil člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz bošnjačkog naroda: muslimanski svijet

PETI DODATNI DIO: PROFIL VIZIONARA

Mustafa Cerić

Bosna i muslimanski svijet: državnički okvir za obnovu veza i ekonomski iskorak

Političke teze i ekonomski argumenti u kontekstu izbora bošnjačkog člana Predsjedništva BiH

1) Polazna činjenica: Bosna i Hercegovina mora voditi višesmjernu, a ne jednodimenzionalnu vanjsku politiku

Bosna i Hercegovina je mala i institucionalno složena država, ali s geostrateškom vrijednošću koja nadilazi njenu teritorijalnu veličinu. U takvim okolnostima, državnički pristup nalaže da se vanjska politika ne svodi na jedan međunarodni pravac, već da se gradi kao mreža komplementarnih partnerstava. Evropske integracije ostaju ključni okvir modernizacije države, ali to ne isključuje razvoj paralelnih ekonomskih i diplomatskih kanala prema muslimanskom svijetu. Suprotno: diverzifikacija odnosa povećava otpornost države na krize, otvara nova tržišta i smanjuje zavisnost od ograničenog broja finansijskih i političkih centara.

2) Strateški cilj: punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u Organizaciji islamske saradnje (OIC)

Prioritetni vanjskopolitički zadatak bošnjačkog člana Predsjedništva treba biti iniciranje i vođenje procesa kandidature Bosne i Hercegovine za punopravno članstvo u Organizaciji islamske saradnje. Taj cilj nije simboličan, već praktičan: OIC predstavlja institucionalnu platformu koja olakšava političku koordinaciju, privrednu saradnju i razvojne projekte među državama članicama. Za Bosnu i Hercegovinu, punopravno članstvo znači: (a) jačanje međunarodne vidljivosti; (b) pristup ekonomskim forumima i investicionim mrežama; (c) mogućnost institucionalnog partnerstva u okviru razvojnih i humanitarnih mehanizama; (d) proširenje prostora za bilateralne sporazume uz podršku multilateralnog okvira.

3) Državni interes, ne etnička agenda: OIC kao dodatni ekonomski kanal za cijelu BiH

Da bi ova inicijativa bila održiva, mora biti predstavljena kao državni interes, a ne kao politika jedne etničke skupine. Ključno je naglasiti da jačanje veza s muslimanskim svijetom donosi koristi cijeloj ekonomiji Bosne i Hercegovine: rast izvoza, veći priliv turista, nove investicije, povoljnije kreditne linije i jačanje sektora infrastrukture i energetike. Kandidatura za OIC treba biti uokvirena kao instrument za privredni razvoj i otvaranje radnih mjesta, uz puno poštivanje ustavnog poretka i multietničkog karaktera države.

4) Ekonomska teza: BiH treba kapital, tržišta i dugoročne projekte – muslimanski svijet nudi upravo to

Bosna i Hercegovina se suočava s hroničnim problemima: nizak nivo investicija u proizvodnju, nedovoljno diversificiran izvoz, odliv radne snage i sporu infrastrukturalnu modernizaciju. Državnički odgovor na ove izazove nije retorika, nego ekonomija. Muslimanski svijet – posebno zemlje s jakim investicionim fondovima i rastućim tržištima – predstavlja realan izvor kapitala i potražnje za proizvodima koje BiH može razvijati: prehrambena industrija, halal-proizvodnja, drvno-prerađivački sektor, metalna industrija, IT usluge, turizam, zdravstvo i obrazovanje. Umjesto ad hoc posjeta, potrebno je uspostaviti portfelj projekata sa jasnim rokovima, procedurama i investicionim uslovima.

5) Diplomatski prioriteti: obnova zamrlih veza i aktivna ekonomska diplomatija

Uloga bošnjačkog člana Predsjedništva mora biti obnova diplomatske prisutnosti i sistematska ekonomska promocija države u muslimanskom svijetu. To podrazumijeva: jačanje ambasada i ekonomskih odjela; organizaciju poslovnih foruma; mapiranje investicionih prilika po sektorima; te stalnu koordinaciju s domaćim privrednim komorama i entitetskim/ kantonalnim institucijama. Diplomatija u savremenom dobu nije protokol, nego servis ekonomije.

6) Fokus zemlje-partneri i „paketi saradnje“

Državnički pristup traži precizno definisane prioritete:

* Turska: industrijska saradnja, infrastruktura, odbrambena i tehnološka partnerstva, turizam i obrazovanje.

* Zaljev (posebno Saudijska Arabija): investicije u turizam, nekretnine, poljoprivredu, logistiku i energetske projekte.

* Iran: industrijska i tehnološka saradnja u okvirima međunarodnih pravila i zakonodavstva BiH.

* Pakistan: trgovina, obrazovanje, IT i šire tržišne veze.

* Malezija i Indonezija: investicioni modeli, halal-industrija, finansijski instrumenti i univerzitetske razmjene.

Ključno je nuditi „pakete“: projekti + pravni okvir + poreske olakšice + lokalni partneri, umjesto općih poziva bez operativne strukture.

7) Finansijski instrumenti: razvojni fondovi, kreditne linije i islamske finansije

Bosni i Hercegovini su potrebni dugoročni i povoljni izvori finansiranja za infrastrukturu, energetsku tranziciju i proizvodne kapacitete. U tom smislu, punopravno članstvo u OIC-u i jače bilateralne veze mogu olakšati pristup razvojno-finansijskim instrumentima, uključujući modele koji se oslanjaju na islamske finansije. Ovdje cilj nije ideološki, već pragmatičan: proširiti izbor izvora kapitala, smanjiti cijenu zaduživanja i pokrenuti investicije koje vraćaju ekonomski rast.

8)Politička teza: Bosna mora govoriti jezikom partnerstva, ne jezika stalne molbe

Bosna i Hercegovina ne smije ostati u ulozi države koja međunarodnu podršku traži samo kada nastupi kriza. Državnički odnos prema muslimanskom svijetu podrazumijeva ravnopravno partnerstvo: BiH nudi stabilnost, tržišni pristup i evropski geografski položaj, a partneri nude kapital, tehnologije i potražnju. To je odnos razmjene interesa, u kojem se historijska bliskost koristi kao olakšavajući faktor, ali nikada kao zamjena za profesionalnu ekonomsku politiku.

9) Unutrašnji uvjet uspjeha: pravna sigurnost, transparentnost i brzina procedura

Nijedna međunarodna inicijativa neće uspjeti bez unutrašnje reforme poslovnog ambijenta. Investitori traže stabilna pravila igre, predvidive porezne okvire, brzu administraciju i zaštitu ugovornih odnosa. Bošnjački član Predsjedništva, u koordinaciji s ostalim institucijama, mora politički gurati standarde transparentnosti, borbu protiv korupcije i depolitizaciju ključnih ekonomskih procedura. Bez toga, nijedna diplomatska ofanziva neće imati realan ekonomski rezultat.

10) OIC i obnova veza s muslimanskim svijetom kao razvojni projekat države

Kandidatura za punopravno članstvo u Organizaciji islamske saradnje i obnova veza s ključnim muslimanskim državama trebaju se tretirati kao razvojni projekat. Njegova mjerila uspjeha moraju biti jasna i mjerljiva: vrijednost novih investicija, rast izvoza, broj otvorenih radnih mjesta, porast turističkih dolazaka, broj potpisanih sporazuma i zajedničkih projekata. Tek tada će Bosna i Hercegovina preći iz simboličnog odnosa s muslimanskim svijetom u odnos strateške koristi i dugoročne stabilnosti.