Protesti širom Minnesote nakon ubistva 37-godišnjeg Alexa Prettija ne jenjavaju. Stotine su kompanija zatvorene, a hiljade ljudi izašle su na ulice unatoč ekstremno niskim temperaturama, zahtijevajući da američka Služba za imigraciju i carinu (ICE) napusti njihove gradove. Nakon više od šest sedmica operacije koju je naredila administracija Donalda Trumpa, ICE je postao ključni autokratski alat kojim se državna represija provodi u djelo.

Alex Pretti (Foto: AFP)

No kako su službenici, prvobitno zaduženi za provođenje imigracijskih i carinskih zakona, postali svojevrsna Trumpova pretorijanska garda, s ovlastima koje nalikuju izvršnoj vlasti? Tako ih opisuje Nesrine Malik, novinarka Guardiana, koja upozorava da se za transformaciju jedne državne agencije u moćnu paravojnu silu mora poklopiti više faktora, a Donald Trump samo je jedan od njih.

Povećanje finansiranja

Iako se može činiti da se ICE pojavio niotkuda, teren za njegov uspon pripremao se godinama. Proces je bio postupan, vidljiv i sistemski. Prvi ključni korak bilo je spajanje imigracijskih i sigurnosnih pitanja, kako institucionalno, tako i u političkoj kulturi. Prijelomni trenutak bio je 11. septembra 2001. Manje od mjesec dana nakon terorističkih napada tadašnji predsjednik George W. Bush najavio je osnivanje Ministarstva domovinske sigurnosti (DHS), unutar kojeg je 2003. osnovan ICE, s ciljem hapšenja stranaca unutar zemlje radi zaštite Amerikanaca. Tokom administracije Baracka Obame mandat ICE-a proširen je na osobe koje se smatraju prijetnjom nacionalnoj sigurnosti, uključujući imigrante uhapšene na granici, članove bandi i strane državljane osuđene za teška kaznena djela.

Foto: Octavio Jones/Afp

Presudan trenutak dogodio se dolaskom Donalda Trumpa na vlast. ICE je tada pretvoren u najveću saveznu agenciju za provođenje zakona u SAD-u, s budžetom koji nadmašuje većinu svjetskih vojski. Prije deset godina godišnji budžet ICE-a iznosio je manje od šest milijardi dolara. Danas doseže oko 85 milijardi. Pravi zamah ICE je doživio lani, kad je usvojen "One Big Beautiful Bill", kojim je gotovo 171 milijarda dolara dodijeljena DHS-u, od čega je 75 milijardi otišlo ICE-u.

Posebno se ističe 45 milijardi dolara za proširenje sustava imigracijskog pritvora (povećanje od 400 posto u odnosu na prethodnu godinu) i gotovo 30 milijardi za deportacije i provedbu zakona, čime ICE postaje najbolje plaćena savezna agencija, s dvaput većim godišnjim budžetom od FBI-a. Ta su sredstva, koja se moraju potrošiti do 2029., ključna jer, čak i ako demokrati 30. januara uskrate finansiranje vlade, to znači da će ICE ostati bez otprilike 10 milijardi dolara, koliki im je godišnji budžet, ali ostalih 75 milijardi dolara i dalje će im biti dostupno.

Briše granice

Taj golemi novac dodatno je pojačao ICE-ovo provođenje nadzora, zatvaranja i fizičkog nasilja. Ali, da bi došlo do ovoga, bio je potreban još jedan važan faktor, a to je medijsko okruženje. Američki desničarski mediji godinama šire narative o "ilegalnoj invaziji", demografskom preopterećenju i teorijama zavjere poput "zamjene stanovništva". Ti diskursi duboko su ukorijenjeni u američkoj rasnoj historiji i služe kao paravan za represiju koja se opravdava brigom za javnu sigurnost. Istraživačica Hannah Gais upozorava da ICE-ovi regruteri u komunikaciji koriste simbole, slogane i reference popularne među bijelim supremacistima, čime "namiguju" ekstremističkim krugovima.

Treći faktor jest kultura militarizacije. Mitologija američkog vojnika s neograničenim pravom upotrebe sile prelila se u domaće provođenje zakona. Militarizacija policije vidljiva je u opremi, taktici i kadrovima koji se rotiraju između ratnih zona i civilnih gradova. ICE-ova propaganda, kao i praksa, briše granicu između vojske i policije.

ICE-ovi agenti često nose maske i ne identificiraju se, u civilu su i u neoznačenim vozilima. Koriste se hemijskim sredstvima i bljeskalicama. U jednoj raciji u stambenoj zgradi u Chicagu, usmjerenoj na navodne članove bande, agenti su se čak spuštali konopcima iz helikoptera Black Hawk. Iako je ICE službeno usmjeren na pritvaranje "najtežih prijestupnika" radi deportacije, u praksi svako ko im se suprotstavi može biti označen kao "domaći terorist". Upravo je tim izrazom Donald Trump opisao ubijenog Alexa Prettya, koji je u svom gradu prosvjedovao protiv ICE-a.

Gregory Bovino, dugogodišnji narednik u ICE-u postao je javno lice agencije (Foto: Roberto Schmidt/Afp)

Pucnjave u koje su bili uključeni agenti ICE-a do ove su godine bile rijetke, ali ne i bez presedana, navodi portal The Trace. Posebno zabrinjava izostanak kaznenog progona. The Trace je, analizirajući sudske zapise iz tužbi koje su podnijele žrtve, utvrdio da se između 2015. i 2021. godine dogodilo 59 pucnjava koje su počinili agenti ICE-a u 26 saveznih država, s ukupno 23 smrtna slučaja.

"Ne postoje dokazi da je protiv ijednog ICE-ova agenta podignuta optužnica", izvijestio je The Trace. Savezni agenti u pravilu uživaju imunitet od državnog kaznenog progona ako djeluju u okviru svojih službenih dužnosti. Reakcije Trumpa, ministrice Kristi Noem i savjetnika Stephena Millera na recentna ubistva dodatno su ohrabrile agresivnije djelovanje ICE-a. Poruke o "imunitetu" i nesmetanom izvršavanju dužnosti shvaćene su kao zeleno svjetlo.

Kristi Noem (Foto: Al Drago/Getty Images Via Afp)

Trumpova administracija postavila je ICE-u ambiciozne ciljeve, uključujući deportaciju milion ljudi godišnje. U skladu s tim, agencija je lani započela masovno zapošljavanje, potaknuta znatno povećanim budžetom. U samo jednoj godini, navodi ICE, "više je nego udvostručen broj službenika i agenata - s 10.000 na 22.000". Kako su ti novi agenti obučeni i jesu li uopće adekvatno pripremljeni za teren, ostaje nejasno.

Istraga NBC-a otkrila je da je u utrci za zapošljavanje korištenje alata umjetne inteligencije dovelo do nepravilne obrade prijava, te su neki novi agenti poslani na teren bez odgovarajuće obuke. Trajanje obuke za rad u ICE-u također je skraćeno sa 16 na osam sedmica. Obveza učenja španskog jezika, kojim govori velik dio nezakonitih imigranata u SAD-u, potpuno je ukinuta.

Protest protiv ICE-a u Minneapolisu (Foto: Roberto Schmidt/Afp)

Neadekvatna obučenost

Prema podacima Ministarstva domovinske sigurnosti, ICE je 2025. zaprimio oko 220.000 prijava za posao, dijelom zahvaljujući izdašnom paketu poticaja, koji uključuje bonuse za potpisivanje ugovora do 50.000 dolara, isplaćene tokom petogodišnje obaveze, te do 60.000 dolara za otplatu studentskih kredita. Ministarstvo domovinske sigurnosti, inače, kaže da je do sredine 2025. deportiralo 605.000 ljudi i uvjerilo 1,9 miliona da dobrovoljno odu.

Foto: Octavio Jones/Afp

Stručnjaci upozoravaju da ICE-ovi agenti nisu adekvatno obučeni za urbano okruženje ni za deeskalaciju sukoba. Istraživanja i sudski postupci otkrivaju da agencija skriva ključne dokumente o upotrebi sile, čime izbjegava javni nadzor. "Javni pristup cjelovitoj verziji ICE-ove politike o upotrebi sile ključan je za razumijevanje kada je agentima dopušteno koristiti nasilje u američkim gradovima, a jednako je važan i za razumijevanje kada pojedinačni agenti potencijalno djeluju kršeći politiku agencije", rekao je za Al Jazeeru profesor César García Hernández. Bez potpunog uvida u ta pravila građani ne mogu ispuniti svoju demokratsku ulogu - procijeniti, osporiti i politički sankcionirati ponašanje državnih institucija.

"U urbanom okruženju morate poznavati zajednicu, biti sposobni surađivati s njom. Morate znati usporiti stvari, koristiti vrijeme i udaljenost te komunicirati. Videozapisi koji kruže internetom pokazuju malo komunikacije između agenata ICE-a i građana. Oni ne komuniciraju, nemaju nikakav odnos sa zajednicom, nema povjerenja. To je recept za katastrofu", kaže za NPR Chuck Wexler, izvršni direktor Police Executive Research Foruma. Kako bi deeskalirali situaciju i pomogli u komunikaciji između saveznih službenika i građana, na teren su sada poslani i pripadnici Nacionalne garde, koji u Minneapolisu dijele kavu, krafne i toplu čokoladu, a odjeveni su u reflektirajuće prsluke kako bi se razlikovali od maskiranih ICE-ovaca.