Prema tvrdnjama nekoliko osoba upoznatih s ovim izvještajima, protesti koji su izbili krajem prošle godine uzdrmali su dijelove vlasti. Posebno je značajno to što su se nemiri proširili i na područja koja su se tradicionalno smatrala čvrstim uporištima podrške vrhovnom vođi, ajatolahu Aliju Hameneiju, piše The New York Times.

Ekonomski problemi i nasilno gušenje protesta

Iako su se protesti u međuvremenu smirili, vlada se i dalje nalazi u izuzetno teškom položaju. Obavještajni izvještaji višekratno ističu da je, uz društvene nemire, iranska ekonomija na historijski niskom nivou.

Upravo su ekonomske poteškoće krajem decembra bile glavni okidač za sporadične proteste. Kada su se demonstracije u januaru proširile, iranska vlada je shvatila da ima vrlo malo načina da ublaži finansijske probleme građana. Zbog toga je pribjegla nasilnom gušenju, što je dodatno otuđilo veliki dio stanovništva.

Podijeljena stajališta u Washingtonu

Iako američka vojska pojačava svoje snage u regiji, ostaje nejasno koje konkretne korake Trumpova administracija razmatra. Iz Bijele kuće poručuju da predsjednik pomno prati situaciju.

"Predsjednik Trump se redovno izvještava o obavještajnim pitanjima širom svijeta", izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt, te dodala: "Bila bi to povreda dužnosti vrhovnog zapovjednika da se on redovno ne informiše o tim stvarima. Što se tiče Irana, predsjednik Trump i dalje s velikom pažnjom prati situaciju."

Trumpovo upozorenje i podijeljena mišljenja

Tokom nasilnog gušenja prosvjeda, Trump je upozorio da bi mogao napasti Iran, ali su njegovi savjetnici bili podijeljeni oko koristi takvog poteza, naročito ako bi se radilo samo o simboličnim udarima.

Trump odustao od napada?

Čini se da je Trump odustao od neposrednog napada u znak podrške prosvjedima nakon što je iranska vlada, prema njegovim tvrdnjama, otkazala planirana pogubljenja više stotina prosvjednika. Prema visokom američkom dužnosniku, i izraelski premijer Benjamin Netanyahu zamolio je Trumpa da odgodi napad kako bi se Izrael bolje pripremio za potencijalnu odmazdu.

Ipak, ideja šire vojne kampanje i dalje je privlačna nekim od Trumpovih najratobornijih saradnika, poput senatora Lindseyja Grahama, koji u trenutnoj situaciji vide priliku za svrgavanje iranskog vodstva. Sam Trump nastavlja prijetiti silom, opisujući jačanje pomorskih snaga u regiji (uključujući nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln) kao "armadu".

"Cilj je kraj režima"

Također je javno razmatrao opcije vezane za iranski nuklearni program, upućujući upozorenja i podsjećajući Teheran na napade koje je naredio prošle godine na najutvrđenija iranska istraživačka postrojenja.

Republikanski senator Lindsey Graham izjavio je da je proteklih dana razgovarao s Trumpom o Iranu te da očekuje da će predsjednik ispuniti obećanje i pomoći Irancima koji protestuju protiv svoje vlade. "Cilj je kraj režima", rekao je Graham u kratkom intervjuu. "Možda ih danas prestanu ubijati, ali ako ostanu na vlasti i sljedeći mjesec, ubit će ih tada."

Jačanje američke vojne prisutnosti

Od jučer se nosač aviona Abraham Lincoln, u pratnji tri ratna broda opremljena projektilima Tomahawk, nalazi u području odgovornosti američke Centralne komande (CENTCOM) u zapadnom Indijskom okeanu, potvrdio je američki zvaničnik pod uslovom anonimnosti. Vojni zvaničnici navode da bi nosač, u slučaju da Bijela kuća naredi napad na Iran, teoretski mogao djelovati u roku od dan ili dva.

Jačanje zračnih snaga i protivraketna odbrana

SAD su već poslale desetak dodatnih jurišnih aviona F-15E Strike Eagle u regiju (posebno u baze u Jordanu) kako bi ojačale svoje zračne kapacitete. Pentagon je takođe rasporedio dodatne protivzračne sisteme Patriot i THAAD radi zaštite američkih snaga od mogućih iranskih osvetničkih napada projektilima kratkog i srednjeg dometa, ali i od sve prisutnijih kamikaza-dronova.

Osiguranje pritvorskih centara i transfer zatvorenika

Prema visokom vojnom zvaničniku, glavna svrha putovanja bila je posjeta američkim trupama i pritvorskim centrima u sjeveroistočnoj Siriji. Upravo odatle je američka vojska prošle sedmice započela masovno prebacivanje zatvorenika Islamske države (ISIS) u Irak. Ova operacija obuhvata transfer do 7.000 pritvorenika (od kojih je prvih 150 već prebačeno) kako bi se spriječilo njihovo bjekstvo usljed nestabilnosti na sjeveroistoku Sirije nakon kolapsa kurdskih snaga (SDF).

Direktna upozorenja i regionalna diplomatija

Istovremeno, američki zvaničnici poslali su jasnu poruku iračkim vlastima: u slučaju eskalacije napetosti s Iranom, ako šijitske milicije u Iraku napadnu američke baze ili trupe, Sjedinjene Države će uzvratiti bez oklijevanja.

Uz to, dalekometni bombarderi stacionirani u SAD-u, koji mogu direktno gađati ciljeve u Iranu, ostaju u stanju povišene pripravnosti. Pentagon je podigao stepen pripravnosti sredinom januara 2026. godine, nakon što je Trump zatražio "odlučne opcije" za odgovor na nasilno gušenje prosvjeda u Iranu.

Konsultacije s regionalnim saveznicima

Posljednjih dana zvaničnici Pentagona intenzivirali su konsultacije s regionalnim saveznicima. Admiral Brad Cooper, zapovjednik Centralne komande (CENTCOM), boravio je u diskretnoj posjeti Siriji, Iraku i Izraelu.

Cilj ove turneje bio je višestruk:

• U Izraelu: Koordinacija oko potencijalnih zajedničkih udara na iranska nuklearna postrojenja.

• U Siriji i Iraku: Procjena stabilnosti nakon nedavnog povlačenja dijela američkih snaga iz federalnog Iraka i organizacija premještanja hiljada zatočenika ISIS-a kako bi se spriječio haos u slučaju šireg sukoba s Iranom.