Mirjana Pajković, bivša državna sekretarka u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Crne Gore i nekadašnja direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, godinama je bila prisutna u javnosti i na društvenim mrežama, gdje je često govorila o odnosu politike, javnog nastupa i ličnog stila. U posljednjim danima njeno ime je u fokusu zbog afere koja je otvorila i pravna pitanja u vezi s neovlaštenim dijeljenjem privatnog sadržaja, prenosi Espreso.

Javna slika i stavovi o izgledu

Mirjana Pajković je na društvenim mrežama redovno objavljivala fotografije svakodnevnih i formalnih modnih kombinacija, što je često izazivalo komentare i polemike. U javnim nastupima naglašavala je da estetika i politika ne moraju biti suprotstavljene te da je, prema njenom stavu, lični izgled dio odgovornosti onih koji obavljaju javne funkcije.

U intervjuu za Pobjedu govorila je o važnosti konteksta u odijevanju, ističući da se profesionalni dres-kod može uklopiti s elegancijom, dok u neformalnim situacijama, prema njenim riječima, nema potrebe za pretjeranom strogošću. Posebno je naglašavala da javne ličnosti, bilo da dolaze iz politike, kulture ili sporta, predstavljaju i zajednicu kojoj pripadaju.

Pajković je u više navrata isticala da javna funkcija podrazumijeva stalnu izloženost kritikama i očekivanjima te da, prema njenom viđenju, način na koji se neko predstavlja u javnosti utiče i na percepciju njegove profesionalnosti.

Afera i pravni postupci

Njenu političku karijeru obilježila je aktuelna afera nakon što su u javnost dospjeli privatni snimci i fotografije, što je izazvalo snažne reakcije u crnogorskoj javnosti. Uslijedile su krivične prijave i međusobne optužbe sa Dejanom Vukšićem, bivšim direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore.

Mirjana Pajković je podnijela tri krivične prijave zbog, kako navodi, neovlaštene distribucije intimnog sadržaja, tvrdeći da je bila izložena prijetnjama i ucjenama. Ubrzo nakon toga podnijela je ostavku na funkciju državne sekretarke, navodeći „lične razloge“. Dok Pajković tvrdi da je žrtva neovlaštenog dijeljenja privatnog sadržaja i pritisaka, druga strana iznosi suprotne stavove, a nadležni organi nastavljaju s postupanjem u ovom predmetu.