Put od ratnog heroja kojeg su slavili milioni do brutalnog višestrukog ubice obilježio je život Ivana Koradea, bivšeg generala Hrvatske vojske. Čovjek koji je 5. avgusta 1995. godine podigao hrvatsku zastavu na kninskoj tvrđavi, čime je simbolično označen kraj operacije "Oluja", završio je svoj život u krvavom pohodu, usmrtivši pet osoba, uključujući maloljetnika i policajca, prenosi Espreso.

Hrvatski general Ivan Korade sa vojnicima podigao hrvatsku zastavu na Kninskog tvrđavi (Foto: Printscreen/youtube/ GeneralSecurityHR)

Uspon vodoinstalatera do čina generala

Ivan Korade je u rat ušao bez ikakvog vojnog obrazovanja, radeći prethodno kao vodoinstalater. Tokom sukoba devedesetih, postao je komandant elitne Sedme gardijske brigade, poznatije kao "Pume".

General Korade sa vojnicima podigao hrvatsku zastavu na Kninskoj tvrđavi (Foto: Printscreen/youtube/ GeneralSecurityHR)

Iako je na dubrovačkom ratištu izgubio lijevu ruku, njegova vojnička karijera nastavila se vrtoglavim usponom do čina general-pukovnika. Franjo Tuđman mu je ukazao čast da prvi postavi zastavu na Kninsku tvrđavu, što su tadašnji mediji, poput Varaždinskih vijesti, opisivali kao ostvarenje "sna svakog Hrvata".

Koradeova jedinica "Puma" (Foto: Printscreen/youtube/ GeneralSecurityHR)

Međutim, paralelno s ratnim uspjesima, počeli su se nizati incidenti koji su otkrivali mračnu stranu njegovog karaktera. Zbog nasilničkog ponašanja, fizičkih napada na vojnike i sukoba s agentima tajnih službi, Tuđman ga je prisilno penzionisao već 1997. godine. Haški sud ga je 2002. godine pozvao na informativni razgovor zbog sumnje u ratne zločine počinjene u Mrkonjić Gradu, gdje su svjedoci tvrdili da je lično naređivao strijeljanje nenaoružanih zarobljenika.

Krvavi pohod u Zagorju

Najveći užas dogodio se u proljeće 2008. godine. U noći između 26. i 27. marta, Korade je započeo ubilački niz u kojem su stradali njegov bivši saborac Davor Petriš, 16-godišnji Goran Hudić, njegova baka Cecilija Hudić, te Franjo Kos. Potraga za "jednorukim ubicom", kako su ga mediji tada prozvali, trajala je osam dana, a policija je angažovala najelitnije jedinice kako bi ga locirala u brdima Zagorja.

Policijska potraga za generalom

Posljednja žrtva pomahnitalog generala bio je policajac Mario Kusanić (32), pripadnik jedinice "Kobre", kojeg je Korade usmrtio hicem iz automatske puške neposredno prije svog samoubistva. Iza ubijenog policajca ostala je trudna supruga. Psihološki profil koji je iznio tadašnji direktor policije Marijan Benko, opisao je Koradea kao "drsku i arogantnu osobu sklonu alkoholu, koja gubi svaku kontrolu".

Policijski uviđaj

Oduzimanje činova i porodični krah

Nakon što je policija pronašla njegovo tijelo u jednoj vikendici 3. aprila 2008. godine, država mu je oduzela gotovo sva odlikovanja, uključujući Red kneza Domagoja i Red bana Jelačića. Jedino mu je ostavljen Red hrvatskog krsta, koji se dodjeljuje teško ranjenim učesnicima rata.

Tragedija porodice Korade nastavila se i nakon njegove smrti. Udovica Ljiljana Korade završila je na psihijatrijskom liječenju, dok je sin Mario Korade nastavio očevim stopama nasilja. On je 2016. godine osuđen na višegodišnju kaznu zatvora zbog iznuda, nanošenja teških tjelesnih povreda i protivpravnog lišavanja slobode. Slučaj Ivana Koradea ostaje zapisan kao jedan od najmračnijih podsjetnika na nepredvidive posljedice ratnih trauma i propuste sistema u kontroli naoružanih pojedinaca s istorijom nasilja, pisao je Index.