Parlamentarna skupština BiH obilježava tri godine mandata, no ni ovaj saziv ne može se pohvaliti velikim rezultatima. Dok je prva godina donijela zamah na europskom putu i niz usvojenih zakona, posljednje razdoblje obilježeno je blokadama, političkim nadmudrivanjima i stagnacijom. Sve to za veliki novac koji se mjesečno izdvaja za plaće i naknade zastupnika i izaslanika, piše N1.

Prethodna godina obilježena je pokušajem Trojke da smijeni kadrove SNSD-a iz državnih institucija, što je rezultiralo blokadama na različitim adresama, od Vijeća ministara do Parlamentarne skupštine. Uz izuzetak Zastupničkog doma, Vijeće ministara i Dom naroda, ne mogu se pohvaliti brojem usvojenih zakona u posljednjoj godini. Razlog je uglavnom obaranje kvoruma u režiji SNSD-a, nekoliko puta i HDZ-a. Ipak, na početku mandata nije izgledalo da će biti tako, slutilo je na promjene na bolje.

"Ono što smo mi primijetili u dvije godine trenutnog saziva Parlamentarne skupštine BiH jeste da su u odnosu na prošli saziv, gdje smo imali situaciju da su u mandatu od 2018. do 2022. godine parlamentarci usvojili samo 20 zakona i razmatrali samo 97 zakona, u ovom mandatu od 2022. do 2026. godine imamo situaciju da su parlamentarci u dvije godine već razmatrali 93 zakona a usvojili čak 50", pojašnjava Lamija Haračić, UG Zašto ne.

No, nerad prethodnog saziva Parlamentarne skupštine, teško je nadmašiti, bar ako je suditi prema izvještajima medija, među kojima je i Centar za istraživačko novinarstvo. Mandat 2016. - 2022. bio je mandat nerada koji je skupo koštao građane BiH.

"Poslanici su za te nepune četiri godine radili ukupno 40 radnih dana i usvojili su u tom periodu samo 16 zakona, istovremeno za njihove plate i druge naknade koje primaju, a znamo da su to brojne naknade, potrošeno je 12,5 miliona maraka, za te četiri godine. Mi moramo podsjetiti da državni parlamentarci imaju oko pet puta veća primanja od prosječnog građanina BiH, dakle šta god da rade, koliko god da rade ili ne rade, oni svoje plate i naknade redovno dobijaju", ističe Jasna Ferhatović, novinarka CIN BiH. 

U međuvremenu, plaće parlamentarcima u ovom sazivu su i povećane pod izgovorom povećanja plaća državnim službenicima, u prosjeku između 500 do 600 maraka. A u nedavno usvojenom budžetu, pojedinim predstavnicima državne vlasti na raspolaganju su tri puta veći iznosi za posebne namjene iz budžetske rezerve, ukupno tri miliona.

"To nema nigdje da se toliki iznos budžetske rezerve određuje za funkcionere koji će svojim odlukama moći dodjeljivati sredstva onako kako oni misle da treba to raditi. Kako su stvari krenule, ja se bojim da kada je u pitanju idući budžet da neće uključiti sad i predsjednike radnih tijela Parlamenta ili članove Parlamenta i td. To se tako ne radi", izjavio je svojevremeno Šefik Džaferović, delegat u Klubu Bošnjaka DN BiH (22.11.25.).

Prema pisanju pojedinih medija, u prvih devet mjeseci prošle godine, parlamentarcima je isplaćeno blizu četiri miliona maraka. Načini da pribave novac su nebrojeni.

Plaće, topli obroci, paušali, odvojeni život, korištenje vozila, jubilarne nagrade, službena putovanja, regresi, dnevnice, učešće u komisija ... a ovaj saziv, bar do sada, nije ispunio svoj osnovni cilj i ključno obećanje, značajan napredak na EU putu.

Sutra je novi pokušaj da Parlamentarna skupština pokrene s mrtve tačke evropski put. Zakazana je sjednica Doma naroda a na dnevnom redu tzv. reformski zakoni, Zakon o VSTV i izmjene Zakona o Sudu preuzete od resornog Ministarstva pravde, a predložili ih članovi Kolegija, zbog nemogućnosti da usljed blokada i nesuglasica ova zakonaska rješenja budu usvojena u Vijeću ministara.

Nerijetka su istraživanja nevladinog sektora koja ukazuju na to da od 57 državnih parlamentaraca, tek dio njih aktivno učestvuje u radu, a zabilježeni su i slučajevi pojedinih koji u četiri godine mandata nisu progovorili niti jednu, jedinu riječ.