Evropska unija je, kako izgleda, spremna da uvede sankcije iranskoj paravojnoj Revolucionarnoj gardi zbog oštrog suzbijanja nacionalnih protesta.

Ovim se vrši dalji pritisak na Iran koji brine zbog prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa o potencijalnom lansiranju vojnog udara na tu zemlju, prenosi agencija AP.

Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas rekla je danas u Briselu, po dolasku na sastanak ministara spoljnih poslova Unije, da će se razmatrati uvođenje novih sankcija Iranu i da očekuje da će se složiti da se Iranska revolucionarna garda uvrsti na spisak terorističkih organizacija.

"To će ih staviti na isti nivo kao Al Kaida, Hamas, Daeš (Islamska država). Ako djelujete kao terorista, treba takođe da budete tretirani kao terorista", rekla je Kalas.

Francuska se ranije protivila da se Revolucionarna garda stavi na spisak terorističkih organizacija, strahujući da bi to moglo da ugrozi francuske državljane zatvorene u Iranu, kao i diplomatske misije koje pružaju to malo kanala komunikacije između Irana i Evrope i njenih saveznika. Međutim, iz kancelarije predsjednika Emanuela Makrona juče je signalizirano da Pariz podržava tu odluku. Za takve odluke potrebna je saglasnost svih 27 članica Unije.

Ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro danas je rekao novinarima pred početak sastanka u Briselu da Francuska podržava uvođenje novih sankcija Iranu i stavljanje Revolucionarne garde na spisak zato što, kako je rekao, "ne može biti nekažnjivosti za počinjene zločine".

"U Iranu, nepodnošljiva represija koja je obuhvatila mirnu pobunu iranskog naroda, ne može proći bez odgovora", rekao je Baro.

Dugo razmatran potez Evrope predstavljaće novi pritisak na Iran i njegovu privredu, koja je već u teškoćama pod teretom međunarodnih sankcija. Iranski rijal pao je danas na rekordno niskih 1,6 miliona za jedan dolar. Ekonomske teškoće pokrenule su proteste koji su se potom proširili na kritiku teokratskih vlasti, zbog čega su oštro suzbijeni.

SAD su pomjerile nosač aviona USS Abraham Linkoln i nekoliko razarača na Bliski istok koji mogu da se upotrijebe za pokretanje udara sa mora. Iran takođe nastavlja sa svojim prijetnjama, navodeći da bi mogao da pokrene preventivni udar ili da cilja širi Bliski istok, uključujući američke vojne baze i Izrael.

Nije jasno šta će američki predsjednik Donald Tramp uraditi oko najavljene upotrebe sile, iako je prijetio da će to biti odgovor na ubijanje mirnih demonstranata i zbog mogućih masovnih pogubljenja. Po navodima aktivista, najmanje 6.373 osobe ubijene su u protestima.

Iranska vlada je, međutim, 21. januara procijenila broj mrtvih na 3.117, navodeći da je 2.427 civila i pripadnika bezbjednosnih snaga, a za ostale je navela da su teroristi.

Broj mrtvih je veći nego u bilo kojoj rundi protesta ili nemira u Iranu u više decenija, čime podsjeća na haos koji je pratio Islamsku revoluciju 1979. godine, navodi AP.