Sjednica Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine započela je postavljanjem pitanja delegata koja su upućena ministrima u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Sjednici prisustvuju i pojedini ministri koji su odgovorili na pitanja.

Dragan Čović pitao je ministra pravde BiH Davora Bunozu s kojim problemima se suočavaju lokalne samouprave u vezi pitanja državne imovine i postoje li pravne posljedice, podsjetivši na sudske procese koji su u toku. Pripadnici iste stranke - HDZ-a, Bunoza i Čović imali su različito viđenje rješenja ovog problema.

Brojni problemi općina i gradova

Ministar Bunoza naveo je kako je nedavno imao sastanak sa predstavnicima Saveza općina i gradova Federacije BiH, koji dolaze iz raznih političkih stranaka te da je, kako kaže, "blago rečeno ostao šokiran s onim što su mu rekli".

"Konkretno, problemi sa kojima se susreću zbog nedostatka regulacije u vezi državne imovine su povlačenje investicija, nemogućnost investiranja, nemogućnost gradnje objekata, stambenih objekata, bolnica, cesta i sl. Sve to je faktički zaustavljeno, iako su općine i gradovi uvijek imali raspolaganje i pravo na upravljanje građevinskim zemljištem, što im je čak i garantovano Ustavom bivše države Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije član 80, a što se navodi i u odluci Ustavnog suda BiH U4 kroz 20. I danas je upitno da li mogu ostvariti uopće to pravo. Izmjenama i dopunama zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2022. godine, nametnutim od strane visokog predstavnika zabrana je proširena na poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište. Ono što posebno zabrinjava jeste da je pravobraniteljstvo u posljednje tri godine pokrenulo odnosno ima aktivne sudske postupke po pitanju državne imovine i to samo na području Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu informaciju sam dobio od VSTV, ali mi informaciju nisu dostavili iz pravobraniteljstva, odnosno rekli su da ne mogu to navesti", rekao je Bunoza delegatima.

Moguće višemilionske tužbe

Istakao je kako su polsjedice štetne i da, pored izgubljenih investicija, razvoja, postoje investitori koji su na temelju valjanih dozvola ulagali u investicije, a u eventualnim sudskim postupcima su im retroaktivno te dozvole poništene.

Postoje opasnosti, naglašava ministar, da se uskoro pokreću postupci za naknadu štete.

"Ne treba zaboraviti da smo nedavno isplatili 110 miliona maraka štete. To je bio investitor koji nije uložio ni jednu marku, a šta će se tek desiti sa onim investitorima koji su u dobroj vjeri ulagali miliione", upitao je Bunoza.

Bolnica na čekanju, općina plaća penale na sredstva

Naveo je kako u jednoj od lokalnih zajednica imaju osigurana sredstva za izgradnju bolnice, ali se boje, jer ne znaju kakva je praksa u vezi gradsko-građevinskog zemljišta.

"I sada umjesto da grade bolnice, zapravo plaćaju penale na neiskorišteni novac. Sasvim je jasno da je rješenje donošenje zakona na državnom nivou koje bi reguliralo pitanje državne imovine, u skladu s uputama Ustavnog suda BiH na način da se državna imovina mora zakonski urediti, raspodijeliti u skladu ustavnim nadležnostima države, entiteta, kantona i jedinica lokalne samouprave, čime će se stvoriti ustavna imovinska harmonija i pravna sigurnost u pravnom prometu. Međutim, ukoliko ne postoji politička volja, kao što nažalost ne postoji, jedino rješenje logično koje se nameće jeste da onaj koji je nametnuo zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom zapravo izda svoje autentično tumačenje, pogotovo u pogledu gradskog zemljišta. Ja ću napomenuti da i međunarodni izvještaji i jučerašnje izvješćtaj Vijeća Evrope jasno ukazuju da je ovo ogroman problem za razvoj u BiH", istakao je Bunoza.

Čović: Tumačenje onoga koji nametnuo tu odluku, evo neću ga ni spomenuti ovdje, neće biti dostatno

Za riječ se ponovo javio Čović, lider HDZ-a, koji je imao malo drugačije viđenje za rješenje ovog problema.

"Lično mislim da se ništa posebno neće desiti na ovakav način vezano za državnu imovinu, a ona nadilazi sve probleme o kojima mi pričamo zadnje četiri godine. Jer, ovdje se ne radi o milionima maraka, nego o milijardama maraka samo u prostoru Federacije Bosne i Hercegovine i jednako je pokriven svaki dio Federacije Bosne i Hercegovine. S te strane, ja sam uvjeren da čak i ni to dodatno tumačenje onoga koji nametnuo tu odluku, evo neću ga ni spomenuti ovdje, neće biti dostatno i razlvačit će se kao što ne postoji politički ambijent da mi donesemo takve adekvatne zakone. Da je postao donijeli bi ga zadnjih 20 godina. S te strane, ja bih predložio da mi napravimo pritisak na osobu koja je nametnula ova rješenja da ih povuče, da osigura da naša privreda može normalno raditi i razvijati se, da se može u nju investirati dok politika ne bude dovoljno zrela, svjesna i odgovorna da donese adekvatan zakon", kazao je Čović.