Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je u četvrtak navečer da njegova zemlja ponovo uvodi obavezni vojni rok. Služenje će trajati 75 dana, a prve generacije bi u kasarne mogle ući već u decembru ove ili martu sljedeće godine, zavisno od toka logističkih priprema.

Aleksandar Vučić (Foto: CROPIX)

Pripreme objekata i proces evidentiranja

Odluka o ponovnom uvođenju vojnog roka bit će upućena u Skupštinu Srbije u naredna dva mjeseca, dok se proces evidentiranja vojnih obveznika očekuje u septembru ili oktobru. Aleksandar Vučić je naglasio da Srbija posjeduje dovoljno osnovne opreme poput pušaka i čizama, ali da je potrebno dodatno vrijeme za uređenje objekata kako bi mladići boravili u najboljim uslovima. Cilj je, prema njegovim riječima, da regruti steknu odgovornost, ozbiljnost i ojačaju domoljubni odnos prema zemlji.

Uvođenje vojnog roka u Srbiji izazvalo je pažnju u regiji, prvenstveno zbog činjenice da i Hrvatska uvodi sličnu mjeru. Ugledni analitičar i profesor Vlatko Cvrtila ističe za Dnevno.hr da je ovo dio šireg evropskog trenda koji je započeo nakon ruske agresije na Ukrajinu. Evropske zemlje su shvatile da im nedostaje obučenog vojnog ljudstva i rezervnog sastava, te su zbog toga krenule u obnovu kapaciteta koje su ranije zapostavile.

Regionalno takmičenje i evropski trendovi

Profesor Vlatko Cvrtila napominje da srbijanski predsjednik često koristi narativ takmičenja s Hrvatskom u svojim javnim istupima, ali naglašava da uvođenje kratkotrajnog vojnog roka ne predstavlja direktnu prijetnju. Dok će vojni rok u Srbiji trajati 75 dana, u Hrvatskoj je planirano da traje 40 radnih dana. Obje države nastoje stvoriti bazu resursa za profesionalnu službu, što je postao standard u modernizaciji vojski širom kontinenta.

Na pitanje o mogućem utjecaju ove odluke na sigurnosnu situaciju u Hrvatskoj, Vlatko Cvrtila rezolutno tvrdi da značajnih promjena neće biti. On ističe da ni jedna ni druga zemlja trenutno nemaju kapacitete za velike vojne poduhvate, niti se takvi resursi mogu izgraditi u kratkom roku. Glavni cilj ovih mjera ostaje popunjavanje redova profesionalne vojske i stvaranje elementarno obučene populacije za krizne situacije.