Dok dio hrvatskih lobista, na čelu sa Maxom Primorcem, imitira jezik Trumpove administracije i prilagođava ga svojim svrhama, nastojeći stvoriti dojam u našoj javnosti kako će nove američke vlasti krenuti u ispunjavanje želja HDZ BiH, hrvatske vlasti su odbile učešće u Odboru za mir, multilateralnoj platformi, koju je lansirao američki predsjednik Donald Trump, s ciljem zaustavljanja i preveniranja sukoba.

Hrvatska ne spada u najbliže saveznike Trumpove administracije

Druge zemlje, poput Mađarske, Turske, Kosova, Saudijske Arabije, itd, priključile su se Odboru za mir,, dok je Hrvatska pokazala da ne spada u prvi red saveznika Trumpove administracije, te je svojom odlukom da ne ulazi u Odbor za mir pokazala da prati politiku vodećih evropskih država, Njemačke i Francuske, koje su ostale izvan Trumpove multilateralne platforme.

Odbor za mir su mnogi prepoznali kao nadomjestak za tradicionalne multilateralne okvire, kao što su Ujedinjene nacije, koje Trump prezire i smatra nekorisnim.

U navedenom kontekstu, postavlja se pitanje koliki je utjecaj hrvatskih vlasti i njihovih lobista, poput Primorca, na novu američku administraciju. Ranije su i lobistički napori Srbije u Washingtonu doživjeli fijasko, sa uskraćivanjem gostoprimstva predsjedniu Srbije Aleksandru Vučiću na Trumpovom skupu na Floridi, te povlačenjem Trumpovog zeta iz projekta izgradnje hotela u Beogradu na lokaciji bivšeg Generalštaba.

U fokusu Južna interkonekcija

Kandidat Demokratske fronte za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Slaven Kovačević kazao je u izjavi za !Odgovor da nije realno očekivanje dijela hrvatskih zvaničnika da će se Sjedinjene Američke Države uključiti u radikalnu reviziju Dejtonskog mirovnog sporazuma s ciljem uvođenja trećeg entiteta ili prekrajanja Izbornog zakona po mjeri HDZ-a.

Kovačević kaže da “američka administracija i njihovi zvaničnici u Bosni i Hercegovini namjeravaju u narednom periodu baviti isključivo projektom Južne interkonekcije”.

“Za sada, druge ih stvari ne interesiraju”, kaže on.

Evropljani spremniji za ustavnu reformu od SAD-a

Paralelno tome, dodaje Kovačević, “postoje signali iz pojedinih evropskih zemalja, da se u narednom četverogodišnjem periodu pokrene i obavi ustavna reforma prema evropskim standardima ili ako hoćete po standardima zapadno-centrične liberalne demokracije, što je u potpunoj suporotnosti od želja i političkih stavova zvaničnog Zagreba i njihovih satelita u Bosni i Hercegovini”.

“Cilj takve ustavne reforme bio bi stvaranje samoodržive države Bosne i Hercegovine na temelju potpune demokratije, potpune vladavine prava i potpune zaštite individualnih ljudskih prava”, poručio je kandidat DF-a za Predsjedništvo.

Status quo nije ideal za međunarodnu zajednicu

Po njegovom mišljenju “zadržavanje statusa quo u kojem se generiraju etničke tenzije, a kao nus-produkt toga i sistemska korupcija, više nije prihvatljivo stanje za značajan dio međunarodne zajednice”.

“Ostaje samo još otvoreno pitanje imamo li domaće političke aktere koji razumiju ovu namjeru kao i način kako do toga doći, jer ovako jaka politička priča nije baš za svakoga, jer ulog je budućnost Bosne i Hercegovine kao samoodržive države kojom upravljaju domaći kadrovi, a ne međunarodna zajednica”, kazao je Kovačević.