Iran se decenijama priprema za mogući rat sa Sjedinjenim Američkim Državama i, iako vojno slabiji, raspolaže raketama, saveznicima i ekonomskim adutima kojima bi mogao uzdrmati Bliski istok i svjetsku ekonomiju.

Gotovo pola vijeka Teheran se fokusira na načine nanošenja velikih gubitaka koji bi mogli uzdrmati globalne tokove, svjestan da ne može direktno parirati američkoj vojnoj moći. Dok borbena grupa američkog nosača aviona stiže u regiju, a predsjednik Donald Trump upozorava na moguće udare, strah od šireg sukoba ponovo raste. Iako je iranski režim oslabljen izraelskim i američkim napadima, stručnjaci upozoravaju da Teheran i dalje ima niz opcija, uključujući mobilizaciju saveznika i ekonomske mjere odmazde, prenosi Mondo pisanje CNN-a

Raketni kapaciteti i bespilotne letjelice

Vjeruje se da Iran posjeduje hiljade raketa i dronova u dometu američkih trupa raspoređenih u više zemalja Bliskog istoka, kao i u dometu Izraela. Farzin Nadimi, viši saradnik Vašingtonskog instituta, ističe da bi režim mogao upotrijebiti sve resurse ukoliko sukob doživi kao egzistencijalni rat. Iranski samoubilački dron "Shahed" već se pokazao kao razorno oružje u drugim sukobima, a arsenal uključuje više od 20 vrsta balističkih raketa koje mogu ugroziti ciljeve čak do južne Evrope.

Američki državni sekretar Marco Rubio potvrdio je da se između 30.000 i 40.000 američkih vojnika nalazi u dometu iranskih snaga. Iako tehnološki inferiorniji, iranski kapaciteti znatno otežavaju odlučujući američki udar. Teheran je već ranije pokazao spremnost na akciju; kada su američki bombarderi pogodili nuklearna postrojenja, uslijedio je raketni napad na bazu Al-Udeid u Kataru, najveću američku vojnu instalaciju u regiji.

Mobilizacija regionalnih saveznika i "totalni rat"

Uprkos tome što je Izrael teško pogodio iransku regionalnu mrežu, saveznici poput iračkih grupa Kataeb Hezbollah i Harakat al-Nujaba, te libanskog Hezbollaha, najavili su podršku Teheranu. Abu Hussein al-Hamidawi, komandant Kataeb Hezbollaha, pozvao je pristalice širom svijeta da se pripreme za "totalni rat". Ipak, ovi akteri se suočavaju s ograničenjima, naročito u Libanu i Iraku, gdje raste unutrašnji pritisak na proiranske milicije.

S druge strane, Huti u Jemenu ostaju jedan od najopasnijih saveznika. Uz podršku Irana, ova grupa je već izvodila napade na Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i američke brodove u Crvenom moru. Njihove prijetnje novim napadima na komercijalne brodove dodatno usložnjavaju sigurnosnu situaciju u strateškim morskim prolazima.

Energetska blokada kao najjači adut

Najefikasnije sredstvo Irana moglo bi biti zatvaranje Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi više od 20% svjetske nafte. Energetski strateg Umud Shokri upozorava da bi čak i djelimični prekidi uzrokovali nagli skok cijena goriva, poremetili lance snabdijevanja i gurnuli svijet u globalnu recesiju. To bi bila krajnja opcija, jer bi štetila i samom Iranu, ali i susjednim arapskim državama koje lobiraju kod Trumpa protiv napada.

Penzionisani viceadmiral Robert Harward, bivši zamjenik komandanta Centralne komande SAD, smatra da se iranske pomorske sposobnosti mogu neutralisati, ali priznaje da asimetrične taktike poput postavljanja mina i korištenja dronova mogu paralizovati protok nafte. Historijsko iskustvo iz "Tankerskog rata" osamdesetih godina potvrđuje da Teheran ima kapacitete za narušavanje globalne trgovine, što bi u kombinaciji s akcijama u Crvenom moru moglo nanijeti nesrazmjernu štetu svjetskoj ekonomiji.