U proteklih godinu dana, međunarodna pozicija Milorada Dodika doživjela je radikalnu transformaciju. Od lidera koji je bio izolovan i pod sankcijama, Dodik se ponovo pojavljuje kao sagovornik globalnih lidera, poput izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, te kao gost na Molitvenom doručku u Washingtonu.

Ova promjena nije rezultat promjene njegove politike, već ishod agresivnog i milionski vrijednog lobiranja.

Dok se politika RS-a oslanja na mreže uticaja u SAD-u i Izraelu, državne institucije Bosne i Hercegovine ostaju bez organizovanog odgovora, prepuštajući međunarodni prostor onima koji sistematski potkopavaju njen suverenitet, izvijestila je Hayat televizija.

Lobistička mreža i "kupovina" prisustva

Povratak na međunarodnu scenu Dodik duguje angažmanu uticajnih i često kontroverznih lobista. U SAD-u je ključna figura postao Rod Blagojevich, bivši guverner Ilinoisa, čija firma je angažovana da lobira za ukidanje sankcija i zatvaranje OHR-a.

"Dodik vješto koristi prazan prostor koji ostavljaju državotvorne snage. On plaća, prilagođava se i instrumentalizuje međunarodne partnere za lične i entitetske ciljeve. Primjer Izraela je najočitiji – dok je Izrael anatemisan u dijelu EU, svaka podrška im je dobrodošla, pa makar dolazila i od lidera koji je ranije negirao genocid. To je čisti interesni odnos", objašnjava bivši diplomata Alija Muminović.

Na sličan način, prisustvo na događajima u Washingtonu, poput Molitvenog doručka, često je rezultat donacija i privatnih aranžmana, a ne zvaničnog diplomatskog priznanja, ali u javnosti RS-a se prezentuje kao povratak legitimiteta.

Pasivnost države i Memorandum SANU-a u praksi

Politički analitičar Faruk Kajtaz i profesor Ajdin Huseinspahić upozoravaju da se suverenitet države ne brani samo unutar njenih granica, već primarno u lobističkim centrima Moći na Istoku i Zapadu.

"Imamo naopaku ideju da je nama neko nešto dužan i da će viša moralna sila urediti stvari. U međunarodnim odnosima postoji samo interes. Dok Dodik provodi matricu Memoranduma SANU-a, negirajući državnost BiH, patriotska strana gotovo da nema organizovano lobiranje. Ako niste prisutni tamo gdje se donose odluke, postajete žrtva tuđeg lobiranja, a ne ravnopravan subjekt", naglašava Huseinspahić. Dodatni pritisak dolazi i kroz djelovanje lobista naklonjenih hrvatskom političkom korpusu, poput Maxa Primorca i Željane Zovko, koji kroz međunarodne forume zagovaraju radikalne reforme i federalizaciju po mjeri trećeg entiteta.