Udruženje BH Novinari i Helsinški parlament građana Banja Luka danas su predstavili rezultate dvogodišnjeg rada Linije za pomoć braniteljima i braniteljicama ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, kao i izvještaj o monitoringu medijskog izvještavanja o pravima i sigurnosti te grupe građanskih aktivista.

Branitelji i braniteljice ljudskih prava u BiH, kako je rečeno, posljednjih godina suočavaju se s kontinuiranim pritiscima, prijetnjama i pokušajima diskreditacije, često od nosilaca javne vlasti i političkih aktera.

Do uspostavljanja Linije za pomoć, u BiH nije postojao nijedan specijalizirani mehanizam za besplatnu pravnu i drugu vrstu pomoći braniteljima ljudskih prava, niti je njihov status bio jasno prepoznat u institucionalnom i pravnom sistemu.

Izvršni direktor Helsinškog parlamenta građana Banja Luka Aleksandar Žolja naglasio je da Linija nastavlja raditi i nakon završetka projekta.

- Želimo jasno poručiti da branitelji i braniteljice ljudskih prava nisu sami. Linija za podršku ostaje aktivna, sa timom od 15 in-house pravnika i 12 advokata raspoređenih širom BiH, kako bi pomoć bila dostupna braniteljima iz svih dijelova BiH - Banjoj Luci, Mostaru, u Tuzli, Bijeljini, Sarajevu i u razgovorima smo još sa ljudima u Bihaću - kazao je Žolja.

On je dodao da su branitelji često izloženi SLAPP tužbama i dugotrajnim sudskim procesima koje sami ne mogu finansijski izdržati.

- Država vrlo često ne stoji iza njih, a nerijetko se pojavljuje i kao protivnik. Naša uloga je da pružimo pravnu i institucionalnu podršku tamo gdje ona izostaje - istakao je Žolja.

Pravnik i koordinator Help Line-a Filip Novaković pojasnio je da Linija nije zamišljena kao paralelna institucija, već kao mehanizam podrške i solidarnosti.

- Linija za pomoć nije korektiv postojećeg sistema, nego poruka braniteljima da u ključnom trenutku neko stoji iza njih - rekao je Novaković.

U protekle dvije godine Linija je vodila 17 slučajeva, od kojih su dva riješena u korist branitelja, tri djelimično, dok je sedam još u radu. Paralelno s tim, upućene su stotine inicijativa domaćim i međunarodnim institucijama za zaštitu ljudskih prava.

Novaković je upozorio i na problem institucionalne pasivnosti, te kazao da se u velikom broju slučajeva suočavaju sa administrativnom šutnjom, posebno kada su u pitanju politički osjetljive teme, a "tužilaštva često ne informišu prijavitelje o toku predmeta, čime se dodatno krše njihova prava".

On je kazao i da je u toku izrada nacrta zakona o zaštiti branitelja i braniteljica ljudskih prava, koji bi Bosnu i Hercegovinu učinio prvom državom u Evropi s posebnim zakonom u ovoj oblasti.

- Vrlo mali broj država u svijetu ima ovakav sistemski zakon. Bosna i Hercegovina ima priliku da prednjači u Evropi i postavi standarde zaštite branitelja ljudskih prava - zaključio je Novaković.

Profesorica Lejla Turčilo sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu je prezentirala istraživanje o medijskom izvještavanju o braniteljima i braniteljicama ljudskih prava.

Izvještaj je pokazao, kako je kazala, da je to izvještavanje često prigodničarsko, odnosno u vremenu i trenucima kad se organizuju neke kampanje, da se uglavnom radi o dnevnom pokrivanju događaja, izvještajima ili vijestima sa događaja koje organizuju branitelji i braniteljice ljudskih prava.

- Ali isto tako primijetili smo, oni nisu brojni, pa u kvantitativnom smislu možda nisu i reprezentativni, ali postoje primjeri izuzetno profesionalnog kvalitetnog medijskog izvještavanja, posebno u slučajevima kada branitelji i braniteljice ljudskih prava trebaju podršku prije svega javnosti, a ona se dobiva kroz medije – rekla je Turčilo.

Ono što je nama vrlo važno, dodala je, a što je možda vrlo važno i za medije i novinare koji pišu ili izvještavaju o ovim temama, jeste da smo posebno primijetili da ton medija diktira i ton komentara i odnos javnosti prema ovim pitanjima i braniteljima i braniteljicama ljudskih prava.

To praktično znači, navela je, da kada su naslovi senzacionalistički, ton medija prema braniteljima i braniteljicama ili temama iz oblasti ljudskih prava je negativan, veći je broj komentara, govora, mržnje, huškanja, diskriminacije i sl.

-  Nije to ništa novo, ali je dobro vidjeti na jednom reprezentativnom uzorku i to da nas to počne pozivati na odgovornost i medije za, ne samo način kako izvještavaju, nego i kako uokviruju ove teme, kroz naslove, fotografije, opremu i sl. Što smo mi profesionalniji i to je i odnos javnosti korektniji prema ovim izuzetno važnim temama - poručila je profesorica Turčilo.