Kina šalje ključnu opremu koja pomaže Rusiji u izgradnji hipersoničnog projektila s nuklearnim sposobnostima, oružja kojim Vladimir Putin prijeti Zapadu. Riječ je o specijaliziranim strojevima i alatima koji se koriste za izradu bojevih glava za projektile koji mogu pogoditi Europu za manje od 20 minuta.

Početkom mjeseca ruske snage ispalile su projektil Orešnik, koji dostiže brzinu od 12.875 km/h, na grad Lavov u zapadnoj Ukrajini, samo 64 kilometra od poljske granice, piše The Telegraph.

Ključni strojevi u ruskoj tvornici projektila

Hipersonični balistički projektil, koji je dosad u borbi korišten samo dvaput, može u zraku otpustiti šest bojevih glava koje gađaju različite ciljeve. Rusija tvrdi da je Orešnik nemoguće srušiti, a ukrajinski dužnosnici i analitičari upozoravaju da predstavlja prijetnju Zapadu.

Povećana proizvodnja djelomično je moguća zahvaljujući specifičnom CNC stroju - karusel tokarilici proizvedenoj u Kini, koja služi za okretanje i rezanje metala. Ovu tokarilicu identificirala je ukrajinska obrambena obavještajna služba u državnoj tvornici Votkinsk, glavnom ruskom pogonu za proizvodnju projektila. Tvornica je pod sankcijama Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, EU i Japana, a osim Orešnika, proizvodi i balističke projektile Iskander-M te interkontinentalne balističke projektile Topol-M.

Milijarde dolara vrijedna oprema

Navedeni strojevi dio su tehnologije i napredne opreme u vrijednosti od 10,3 milijarde dolara koje je, prema analizi The Telegrapha, Kina poslala Rusiji kako bi joj pomogla u jačanju vojne proizvodnje. Analize pokazuju da je Kina poslala i druge komponente vrijedne milijarde dolara, nužne za sklapanje precizno navođenog oružja i mlažnjaka.

Riječ je o dijelovima koje Rusija ili ne može sama proizvesti ili ih ne može proizvesti u potrebnim količinama. Svi se nalaze na popisu 50 visokoprioritetnih dobara čiji je izvoz u Moskvu zabranilo 39 zemalja, uključujući UK i SAD. Međutim, Kina nikad nije potpisala zapadne sankcije protiv Rusije.

Podaci američkog agregatora trgovinskih podataka Import Genius pokazuju da je Kina isporučila najmanje 4,9 milijardi dolara vrijedne mikročipove i memorijske pločice, koji pokreću precizno navođeno oružje i borbene zrakoplove Suhoj.

Među ostalim ključnim stavkama su i kuglični ležajevi vrijedni 130 miliona dolara, koji su ključni za konstrukciju zrakoplova i drugih vozila jer nose teret, smanjuju trenje i omogućuju kretanje. Tu su i montirani piezoelektrični kristali, koji se nalaze u radarskim sustavima i sustavima za elektroničko ratovanje, vrijedni najmanje 97 miliona dolara, te teleskopski nišani za oružje vrijedni 42 miliona dolara.

"Bez Kine Rusija bi se teško borila"

Uvoz iz Kine omogućio je Vladimiru Putinu da zaobiđe zapadne sankcije, izgradi više oružja poput Orešnika, ojača rusku samodostatnost i zaštiti obrambenu moć od globalnih sankcija. "Područje u kojem je Rusija bila najranjivija su precizni alatni strojevi", rekao je za The Telegraph Michael Kofman, viši suradnik u zakladi Carnegie.

"Najbolja oprema proizvodi se u zapadnim zemljama, ali Kina je u stanju proizvesti strojeve koji su danas dovoljno dobri za mnoge ruske potrebe", kazao je Kofman, specijaliziran za rusku i ukrajinsku vojsku. "Sve što se kreće koristi kuglične ležajeve. Moraju biti precizno izrađeni i idu u sve", dodao je.

"Vrlo je jasno da bi se Rusija, bez pristupa kineskom gospodarstvu, kineskom tržištu i Kini kao tranzitnoj točki za mnoga od tih dobara i tehnologija, jako mučila da održi ovaj rat."

Modernizacija ruske vojne industrije

U prve tri godine ruske invazije na Ukrajinu, Kina je Moskvi poslala alatne strojeve u vrijednosti od najmanje 3,1 milijardu dolara. Ta je tehnologija daleko štetnija za Ukrajinu i Zapad od stotina tisuća topničkih granata koje su poslali drugi saveznici poput Irana, jer se one brzo troše i imaju mali dugoročni učinak.

Kineski CNC strojevi, primjerice, nabavljeni su u velikim količinama i podržavaju proizvodnju u nizu ruskih obrambenih postrojenja, uključujući i posebnu ekonomsku zonu Alabuga, gdje se proizvode domaće verzije iranskih dronova Šahed.

"Jedna stvar koja je mučila rusku obrambenu industriju je brzina proizvodnje. Mnoge njihove tvornice su vrlo staromodne - ne proizvode zrakoplove ili motore vrlo brzo ili vrlo dobro", rekao je Nick Reynolds, istraživač kopnenog ratovanja u britanskom obrambenom institutu RUSI. "Zato je uvoz od tako velike važnosti. Kineski proizvodni ekosustav je kilometrima ispred ruskog proizvodnog sektora."

Kina sve negira

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je izvješća.

“Stav Kine o ukrajinskoj krizi (kako Peking naziva rusku invaziju) dosljedan je i jasan”, rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun na konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje o toj priči.

“Nikada nismo dolijevali ulje na vatru, pokušavali profitirati od situacije niti prihvaćamo pokušaje prebacivanja krivnje ili izbjegavanja odgovornosti", dodao je.