Novi zakon, privremeno rješenje, izuzeća ili povlačenje odluke visokog predstavnika? Šta je rješenje za pitanje državne imovine u ovom trenutku? Niz reakcija izazvala najava Dragana Čovića o stvaranju pritiska na OHR kako bi povukao odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom. Je li doista riječ o investicijama ili ipak ličnim interesima?

U državi jedinstvo. Balvani se kotrljaju, šuma krči, rijeke preusmjeravaju, a poljoprivredna dobra prodaju. Najčešće strancima i često za simboličnih marku-dvije. I sve uprkos zabranama. Hercegovina je daleko od izuzetka. Neumska obala, solarni paneli, naftni terminali. Djeluje POSKOK, upozoravaju građani, prenosi Federalna televizija.

„Tolika je sprega kriminala trenutno u Hercegovini, evo, kad pogledate od Stoca do Mostara, a Stolac nema mjesne zajednice. To su sve područja gdje Čović vlada“, kaže Mario Ćosić, predstavnik NGG 'Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana u Mostaru'.

Na terenu jasno, a u Parlamentu - umjesto dogovora i zakona, odjeknule poruke HDZ-a BiH.

„S te strane bih predložio da mi napravimo pritisak na osobu koja je nametnula privremena rješenja da on to povuče, da osigura da naše gospodarstvo može normalno raditi i razvijati se“, kazao je Čović.

„Onaj koji je nametnuo Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom izda svoje autentično tumačenje“, govori Davor Bunoza, ministar pravde BiH (HDZBiH).

Nejasno ostalo zašto dodatno tumačenje. Posljednjom odlukom OHR-a, a onda i presudama Ustavnog suda BiH, poljoprivredna i šumska zemljišta dio su državne imovine. Činjenica je da zbog toga trpe investicije i plaćamo penale.

„Otiđite u Jajce pitajte zašto ne mogu napraviti bolnicu gdje su osigurali sredstva. To su ozbiljni problemi. Uopće ne spominjem Južnu interkonekciju, spominjem investitore i ono što su meni gradonačelnici rekli“, dodaje Bunoza.

No, može li Južna interkonekcija biti prekretnica? Izuzetno važna za državu, ali i SAD, ipak je uvjetovana pitanjem državne imovine. Vrijedi spomenuti da se u izvještaju visokog predstavnika s kraja prošle godine govorilo o važnosti ublažavanja mjera zabrane. No, nije to tako lako.

„Takvu inicijativu bi morao da prihvati PIC kao jedna vrsta poslodavca visokog predstavnika“, smatra Muharem Cero, stručnjak za pitanje državne imovine.

Od prometovanja brzo bi moglo doći do pravosudnih epiloga. Vodi se istraga protiv čelnika općinske vlasti u Grudama. Zabranjena je prodaja nekretnina naftnih derivata Dretelj, a traje spor u vezi s imovinom Vitezita. I tako dalje. Pokušava li se retroaktivno ozakoniti - nezakonito?

„Osjeti se nervoza kod njega jer su pod velikim pritiskom njegovi kadrovi odnosno gradonačelnici i načelnici. Izdato je na stotine i stotine koncesija na području Hercegovine, nezakonitih. On pokušava na silu putem Amerike nametne nešto i da pokuša posušiti retroaktivno“, dodaje Ćosić.

U ovom momentu teško je očekivati politički dogovor. Prvenstveno zbog stavova iz RS-a koji su jedinstveni – imovina pripada entitetima. U Federaciji, partneri sumnjaju jedni u druge, a opozicija upozorava – imaju i bolja rješenja od molbi upućenih OHR-u.

„Pravopbranilaštvo BiH počelo je pokretati krivične postupke, pokretati tužbe za takvo nezakonito ponašanje i onda naravno vrši se sad pritisak - daj neka se ukine taj zakon, neka visoki predstavnik povuče “, navodi Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda BiH (NiP).

„Da se aktivira državna komisija za državnu imovinu koja je formirana na osnovu tog zakona, koja djeluje na području cijele BiH i da ona pravi izuzeća u skladu sa Zakonom o zabrani raspolaganja“, istakao je Šefik Džaferović, predsjednik Kluba Bošnjaka u Domu naroda BiH (SDA).

Ovo rješenje zakonski je moguće, a konačnu odluku o izuzeću donosio bi Parlament. No, i za to bi trebala politička volja. Problem više – mogla bi se otvoriti pitanja koja godinama važe za javne tajne. Kome je u cilju da ostanu skrivena?

Na naš upit, dobili smo odgovor iz OHR-a. Poručuju i ovog puta - fokus je na Parlamentarnoj skupštini BiH i njezinoj nadležnosti. Dakle, podsjetili su sve politički odgovorne parlamentarne zastupnike svih stranaka da upravo oni drže ključ za donošenje hitno potrebnog zakonodavstva na državnoj razini, umjesto da, kako su jasno naveli - čekaju da visoki predstavnik riješi pitanje državne imovine.