Kineski predsjednik Xi Jinping posljednjih je tjedana imao pune ruke posla s nizom zapadnih saveznika koji traže bolje odnose s drugim najvećim svjetskim gospodarstvom. Kanadski premijer Mark Carney sklopio je trgovinski sporazum, britanski premijer Keir Starmer boravio je u Pekingu, a dolazak njemačkog kancelara Friedricha Merza očekuje se sljedećeg mjeseca.

U velikoj promjeni svjetskog poretka otkako je Donald Trump ponovno preuzeo dužnost, najbliži američki partneri istražuju nove prilike s Kinom nakon sukoba s Trumpom oko carina i njegovih zahtjeva da Danska, saveznica u NATO-u, ustupi Grenland Sjedinjenim Državama, piše Associated Press u analizi situacije.

Redefiniranje odnosa

Unatoč riziku da razljute Trumpa, američki saveznici redefiniraju odnose sa zemljom koja se dugo smatrala glavnim protivnikom mnogim zapadnim demokratijama i ključnim ekonomskim suparnikom SAD-a. Neki čelnici i stručnjaci izražavaju žaljenje zbog ove promjene, koja bi mogla narušiti ravnotežu u korist Pekinga, dok drugi smatraju da Kina predstavlja jednako velik izazov kao i SAD jer obje sile pritišću radi vlastitih interesa.

„Angažiramo se na širokoj osnovi, strateški i otvorenih očiju“, izjavio je kanadski premijer Carney nedavno na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu. „Aktivno prihvaćamo svijet kakav jest, ne čekamo svijet kakav bismo željeli da bude.“

S druge strane, u Washingtonu raste zabrinutost. „Umjesto da stvaramo jedinstvenu frontu protiv Kine, guramo naše najbliže saveznike njoj u zagrljaj“, rekla je američka senatorica Jeanne Shaheen, vodeća demokratkinja u senatskom Odboru za vanjske odnose.

Trump: To je vrlo opasno

Na pitanje novinara o posjetu britanskog premijera Starmera Pekingu, Trump je rekao kako je „vrlo opasno da to čine“. „A još je opasnije, mislim, da se Kanada upušta u poslove s Kinom“, dodao je Trump, koji i sam planira posjetiti Peking u aprilu. „Kanadi ne ide dobro. Ide im vrlo loše. A Kina ne može biti rješenje.“

Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas priznala je da Kina predstavlja dugoročni izazov zbog svoje „prakse ekonomske prisile“, ali je dodala: „Kao što kažem, treba tražiti različita partnerstva, s različitim zemljama diljem svijeta.“

Europa u obrani svojih interesa

Dok Europa preispituje svoju strategiju, „to nije zaokret prema Kini“, smatra Una Aleksandra Bērziņa-Čerenkova, zamjenica direktora Latvijskog instituta za međunarodne poslove. „To je zaokret prema nekoj vrsti obrane Europe kao bloka.“

Peking pritom nastoji zaobići vodstvo EU u Bruxellesu i izravno surađuje s europskim prijestolnicama, objašnjava Alicia Garcia Herrero, ekonomistica za azijsko-pacifičku regiju u francuskoj investicijskoj banci Natixis. Kina želi zadržati status quo s Europom: lak pristup bogatim potrošačima, nudeći zauzvrat malo ustupaka europskim tvrtkama na kineskom tržištu. „Trebaju Europu, ali se ne moraju boriti za nju“, rekla je.

Tim Rühlig, viši analitičar na Institutu Europske unije za sigurnosne studije u Parizu, smatra da je došlo do nepovratnog pomaka u odnosima Europe s dva najveća svjetska gospodarstva. „Kod SAD-a to je bio Grenland. Kod Kine, to su bile listopadske kontrole izvoza rijetkih zemnih metala“, rekao je. „Oba ova događaja, po mom mišljenju, značajno su pridonijela europskom shvaćanju da se suočavamo s dvije velike sile koje se ne ustručavaju maltretirati EU.“

"Svi žele u Peking, pa i čovjek koji ne želi da mi idemo u Peking"

Europski čelnici posjećuju Kinu iz uglavnom istih razloga kao i Trump: zbog njezina golemog gospodarstva, uloge u globalnim pitanjima i potrebe za uspostavom pouzdanih kanala komunikacije. „Svi idu u Peking, uključujući i čovjeka koji ne želi da mi idemo u Kinu“, rekao je Joerg Wuttke, bivši predsjednik Gospodarske komore EU u Kini.

Tijekom svog posjeta ovog mjeseca, prvog za jednog kanadskog premijera u osam godina, Mark Carney smanjio je carinu od 100% na kineska električna vozila, koju je 2024. uveo njegov prethodnik Justin Trudeau, u zamjenu za niže uvozne stope na kanadske poljoprivredne proizvode. Nakon toga, Trump je zaprijetio uvođenjem carine od 100% Kanadi, što je Carney nazvao blefom. „Srednje sile moraju djelovati zajedno, jer ako nismo za stolom, naći ćemo se na jelovniku“, poručio je Carney u Davosu.

Velik korak britanskog premijera nakon godina napetosti

Veliki korak napravio je i Keir Starmer, postavši prvi britanski premijer u Kini nakon osam godina zategnutih odnosa. Ovog tjedna, Starmer i Xi pozvali su na strateško partnerstvo. Posjet je rezultirao nizom poslovnih dogovora, uključujući niže kineske carine na škotski viski i 30-dnevno putovanje bez viza za britanske turiste.

Nedavno su u Kini boravili i finski premijer Petteri Orpo, francuski predsjednik Emmanuel Macron, irski premijer Micheál Martin i južnokorejski predsjednik Lee Jae Myung. Sada se očekuje i posjet njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji je zauzeo oštriji stav prema Kini od svojih prethodnika i namjerava se pozabaviti trgovinskim deficitom i ovisnošću o kineskim sirovinama.

Dok se američki saveznici približavaju Pekingu, neki analitičari upozoravaju na opasne podjele na Zapadu. „Bit će nemoguće da se SAD i zapadne zemlje ujedine kako bi, prema potrebi, izolirale Kinu ili postavile i provele uvjete za suradnju“, zaključio je Scott Kennedy iz Centra za strateške i međunarodne studije.