Dok se godinama govori o autocesti na koridoru Vc, u Federaciji BiH paralelno se priprema i realizuje još jedan veliki infrastrukturni plan  izgradnja mreže brzih cesta koje bi trebale povezati gradove i kantone koji nisu obuhvaćeni trasama autoputeva. Prema dostupnim planovima, riječ je o gotovo 300 kilometara novih brzih saobraćajnica širom Federacije.

Cilj ovog strateškog opredjeljenja je jasan: rasteretiti postojeće magistralne i lokalne ceste, povećati sigurnost u saobraćaju i stvoriti bolje uslove za razvoj privrede u krajevima koji su godinama infrastrukturno zapostavljeni.

Najviše se do sada odmaklo u Bosansko-podrinjskom kantonu, gdje je u toku izgradnja brze ceste Prača – Goražde. Ovaj projekat se smatra ključnim za dugoročno povezivanje Goražda sa Sarajevom i ostatkom zemlje, posebno u kombinaciji s tunelom Hranjen, koji se često naziva generacijskim projektom.

U Srednjobosanskom kantonu završena je prva dionica brze ceste Lašva – Nević Polje, u dužini od 4,8 kilometara. Ipak, da bi ova saobraćajnica imala puni efekat, potrebno je izgraditi i preostale dionice, posebno one koje prolaze kroz poslovnu zonu Vitez i dalje prema Travniku i Jajcu. 

Zapadna Hercegovina je također ušla u novu fazu, nakon što su potpisani ugovori za izgradnju prve dvije dionice brze ceste koja će povezivati Mostar, Široki Brijeg i Grude. U početku će se graditi oko 12 kilometara, a u konačnici bi ova prometnica trebala doseći granicu s Republikom Hrvatskom.

U Unsko-sanskom kantonu fokus je na brzoj cesti Bihać – Cazin – Velika Kladuša, koja bi trebala biti duga oko 47 kilometara. Grad Bihać je već pokrenuo postupak potpune eksproprijacije zemljišta, što je jedan od najzahtjevnijih koraka u pripremi ovakvih projekata. Dugoročno se planira i brza cesta Bihać – Ključ, ukupne dužine čak 106 kilometara.

Prema planovima, ukupna mreža brzih cesta u Federaciji BiH obuhvatila bi i pravce Lašva – Travnik – Jajce (67 kilometara), Mostar – Široki Brijeg – granica s RH (više od 60 kilometara), kao i druge kraće, ali strateški važne dionice.

Brze ceste se smatraju svojevrsnom kompenzacijom za područja kroz koja ne prolaze autoputevi, ali imaju snažne ekonomske potencijale. One omogućavaju brži i sigurniji saobraćaj, skraćuju vrijeme putovanja i olakšavaju transport roba prema većim tržištima, uključujući i tržište Evropske unije.

Ipak, pred vlastima u Federaciji BiH stoje ozbiljni izazovi – od složenog terena i tehničkih zahtjeva, do osiguranja stabilne finansijske konstrukcije, često uz pomoć međunarodnih i evropskih finansijskih institucija.

Ako se planovi budu realizovali prema predviđenoj dinamici, mreža brzih cesta mogla bi u narednim godinama značajno promijeniti saobraćajnu i ekonomsku sliku Federacije BiH, povezujući gradove i kantone koji su dugo čekali modernu cestovnu infrastrukturu. Izvor: Crna Hronika