Kontroverzni srpski dobrovoljac Dario Ristić, o kojem su izvještavali i svjetski mediji, boravio je u Hrvatskoj s falsifikovanim dokumentima samo dvije sedmice prije nego što je preko Turske otišao na ratište u Ukrajinu. Iako su istraživački novinari detaljno rekonstruisali njegov put od zatvorenika u Švicarskoj do regrutera za ruske jedinice, njegova "hrvatska epizoda" do sada je bila nepoznata javnosti, piše Jutarnji.

Hrvatska policija uhapsila je Ristića 4. novembra 2023. godine na graničnom prijelazu Bregana. On je pokušao preći u Sloveniju koristeći lažnu ličnu kartu i vozačku dozvolu na ime Matej Sjekavica. Tokom ispitivanja, priznao je da je dokumente kupio u BiH za 2.000 eura, tvrdeći da je želio posjetiti djevojku u Njemačkoj jer je imao zabranu ulaska u šengenski prostor.

Put od Bregane do ratišta

Nakon priznanja, Ristić je pušten na slobodu, a Općinsko državno odvjetništvo u Novom Zagrebu protiv njega je podiglo optužnicu. Osuđen je u odsustvu na uslovnu kaznu zatvora od sedam mjeseci. Međutim, sud mu nije mogao dostaviti dokumentaciju u Modriču jer je on već 17. novembra 2023. godine odletio sa sarajevskog aerodroma za Istanbul.

Samo mjesec dana kasnije, Dario Ristić se pojavio na društvenim mrežama u uniformi jedinice Permski medvjedi u Luhansku. Postao je administrator stranice ove jedinice, koja je čak uputila rođendansku čestitku presuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću. Nije poznato da li je priča o djevojci u Njemačkoj bila tek varka za policiju ili je hapšenje na granici preusmjerilo njegov put ka ratu u kojem je na kraju postao invalid.

Povratak u Bosnu i Hercegovinu

Tokom borbi u Donbasu, Ristić je izgubio nogu, ali je uspio dobiti državljanstvo Ruske Federacije. Uhapšen je u septembru prošle godine nakon što se avionom vratio u BiH, gdje je za njim bila raspisana međunarodna potjernica. Tužilaštvo BiH pokrenulo je postupak zbog pridruživanja stranim paravojnim formacijama, za što je zaprijećena kazna do deset godina zatvora.

Nakon mjesec dana u pritvoru, Ristić je pušten da se brani sa slobode. Prema dostupnim informacijama, on je spreman priznati krivicu i sklopiti nagodbu s tužilaštvom. Njegov slučaj otvara brojna pitanja o sigurnosnim propustima i rutama koje strani borci koriste za odlazak na ukrajinsko ratište, koristeći pri tome falsifikovane dokumente država članica Evropske unije.