Kancelarija Centra za borbu protiv terorizma (TEK) mađarskog Ministarstva unutrašnjih poslova otvorena je 28. januara u centru Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske kod Banje Luke, u novom koraku produbljivanja saradnje između tog bh. entiteta i zvanične Budimpešte.

U kontekstu sve intenzivnije saradnje Mađarske i bh. entiteta RS, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik i aktuelni entitetski vrh susreo se proteklog vikenda s premijerom Viktorom Orbanom, odakle su – ne slučajno - ponovo upućene secesionističke izjave. Sve to, naravno, prolazi bez ikakvih reakcija u Sarajevu, gdje se ionako razmatraju mnogo "važnije" teme.

O izazovima s kojima se BiH suočava nakon uspostave ovakvog centra iz redakcije poratala Radiosarajevo.ba razgovarali su s prof. dr. Zijadom Bećirovićem sa Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) i dr. Ahmedom Kicom, stručnjakom za sigurnost.

Budimpešta širi svoj utjecaj

Prof. dr. Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana, kaže za portal Radiosarajevo.ba da otvaranje kancelarije mađarskog Centra za borbu protiv terorizma u Banjoj Luci treba posmatrati u širem kontekstu geopolitičkih preslagivanja u regionu.

"Mađarska, pod vodstvom Viktora Orbana, posljednjih godina intenzivno jača posebne veze s Republikom Srpskom, kombinujući političku, ekonomsku i sigurnosnu saradnju. Riječ je ne samo o sigurnosnom partnerstvu, već i o strateškom pozicioniranju – Budimpešta na ovaj način širi svoj utjecaj na Balkanu, istovremeno šaljući signal podrške entitetskim liderima koji promovišu separatističke narative, pri čemu u ovom slučaju ne treba isključiti ni ruski utjecaj", govori Bećirović.

Prema njegovim riječima, ova aktivnost odražava trend multipolarnosti u evropskoj sigurnosnoj arhitekturi, gdje pojedine članice EU djeluju ad hoc, često u suprotnosti sa zajedničkom evropskom sigurnosnom i vanjskom politikom, koristeći regionalne izazove za ostvarivanje vlastitih geopolitičkih interesa.

"Posebno je značajno što je izborna godina i u Bosni i Hercegovini i u Mađarskoj, jer to dodatno oblikuje političku dinamiku. Politike Milorada Dodika (SNSD) i Viktora Orbana (Fidesz) mogu biti ozbiljno testirane – Dodik se, po svemu sudeći, suočava s porazom već 8. februara, kada se održavaju ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta u 17 gradova i opština. Njegova izjava da je Dejtonski mirovni sporazum 'srušen' otvara različite scenarije, uključujući i mogućnost secesije", dodao je sagovornik portala Radiosarajevo.ba.

Hibridno djelovanje protiv BiH

Dr. Ahmed Kico, stručnjak za sigurnost i autor knjige "Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan – Aspekti geopolitike i hibridnog rata", kaže da prve analize i procjene otvaranja Centra za borbu protiv terorizma (TEK) ukazuju da se radi o antiustavnom i antidejtonskom djelovanju Vlade i Ministarstva unutrašnjih poslova ovog bosanskohercegovačkog entiteta.

"To je nastavak hibridnog djelovanja protiv integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine, i to naročito intenzivno od februara 2025. godine, kada su MUP RS i mađarski TEK prije godinu dana potpisali Memorandum o razumijevanju o jačanju policijske saradnje. Neodgovorno je i nedopustivo da državne institucije Bosne i Hercegovine do sada nisu reagovale, budući da sve ukazuje da se ova nezakonita i neustavna praksa provodi bez znanja i konsultovanja nadležnih institucija, kao što su Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Predsjedništvo BiH i drugi", upozorava Kico, te nastavlja:

"Dakle, država Mađarska sa svojim policijskim aparatom 'upada' na prostor Bosne i Hercegovine, legendirajući to da se radi o 'jačanju policijske saradnje koja obuhvata borbu protiv terorizma, razmjenu informacija i najboljih praksi, tehničku i naučnu saradnju, te saradnju u oblasti zajedničkih obuka i treninga za najsloženije bezbjednosne poslove i zadatke'".

Mađarska ohrabruje Dodika

Nadalje, dr. Zijad Bećirović upozorava da pozicija Mađarske u ovom kontekstu dodatno osnažuje secesionistički narativ Milorada Dodika, jer kroz formalne sigurnosne i ekonomske mehanizme šalje implicitnu poruku podrške idejama koje su u suprotnosti s integritetom i suverenitetom Bosne i Hercegovine.

"Hibridne operacije, kakve vidimo u ovom slučaju, kombinuju politički legitimitet, ekonomske poticaje i sigurnosnu saradnju, a sve to može biti iskorišteno za podkopavanje državnih institucija i destabilizaciju unutar BiH. Efikasan odgovor zahtijeva koordiniranu strategiju na državnom i međunarodnom nivou (NATO, EUFOR, SAD, EU, Velika Britanija…), koja uključuje: transparentnost u bilateralnim i multilateralnim sporazumima, kako bi se spriječila zloupotreba sigurnosnih kanala za političke ciljeve; jasno institucionalno pozicioniranje državnih struktura koje prate i regulišu međunarodnu saradnju unutar BiH; mehanizme prevencije hibridnih prijetnji, uključujući razmjenu informacija, javnu diplomatiju i stratešku komunikaciju, kako bi građani mogli prepoznati pokušaje instrumentalizacije vanjskih partnera za unutrašnje političke ciljeve", upozorava Bećirović.

Obavještajni punkt usred BiH

Dr. Kico pojašnjava da naznačena oblanda TEK-a i MUP-a entiteta RS, zapravo, više govori da se radi o otvaranju već ustrojenog obavještajnog punkta koji će obavještajno istraživati sve segmente i sve oblasti države i društva Bosne i Hercegovine.

"Pored navedenog, ovo je dodatno raspirivanje secesionističkih aktivnosti predsjednika SNSD-a od strane tijela i organa Vlade Mađarske i njenog predsjednika Orbana. Također, uočljivo je da se kroz antiustavne aktivnosti Vlade entiteta RS, uz pomoć zvaničnika, agencija i ministarstava Mađarske, intenziviraju hibridne operacije koje su u funkciji jačanja i konačnog ostvarivanja ideja i prakse 'srpskog sveta', odnosno 'ruskog sveta'", dodao je.

Zaštita Dodikovih nezakonitih aktivnosti

Prema riječima ovog dugogodišnjeg službenika sigurnosnih agencija, ovakve antiustavne aktivnosti treba zaustaviti na način da nadležne institucije u BiH pokrenu ocjenu ustavnosti (Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara BiH, ministarstva pravde, sigurnosti i vanjskih poslova i dr.). Paralelno s navedenim, ove i druge institucije i agencije potrebno je da kod NATO saveza, EU te EUROPOL-a pojačaju pritiske kako bi se ovaj obavještajni punkt države Mađarske u Bosni i Hercegovini zatvorio i eliminirao.

"Ovakav obavještajni punkt države Mađarske u Zalužanima kod Banje Luke nije u funkciji daljeg razvijanja paralelnih veza entiteta RS s Mađarskom. Naprotiv, on je u funkciji razaranja sigurnosne i svake druge integracije Bosne i Hercegovine, pa i Evropske unije, odnosno NATO saveza. Također, ovakvi sporazumi i kancelarije dodatno ohrabruju bivšeg predsjednika entiteta RS da nastavi s antiustavnim i nezakonitim djelovanjem na prostoru suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine", smatra.

Kico smatra da se jačanjem kapaciteta mađarskog Centra za borbu protiv terorizma daje jasan signal #da će se, u cilju zaštite Dodikovih nezakonitih aktivnosti, suprotstaviti svakom zakonitom djelovanju policijskih struktura države BiH, prije svih SIPA-e".

"Takve stvari su se događale i u martu 2025. godine, kada je trebao biti uhapšen bivši predsjednik entiteta RS i kada su ga štitili pripadnici MUP-a entiteta RS i specijalci iz Mađarske. To država BiH, EU i NATO savez ne smiju tolerirati", upozorio je dr. Ahmed Kico.

Dr. Bećirović podvlači da balansiranje između međunarodne saradnje i zaštite državnog suvereniteta postaje ključno u vremenu kada geopolitički pritisci postaju sve sofisticiraniji.

"Posebno zabrinjava činjenica da dio sigurnosno-obavještajnog sektora Bosne i Hercegovine, umjesto da spriječi odvijanje akcije ‘Kula’, koja se koordinira iz Budimpešte, aktivno učestvuje u njoj, uključujući i djelovanje koje je pomagalo u ukidanju sankcija Miloradu Dodiku kod SAD-a", zaključuje Bećirović.