Decenijama se EU oslanjala na garancije NATO-a za sigurnost i na američku tehnologiju za svoju ekonomiju, ali prijetnje Donalda Trumpa u vezi s Grenlandom i oštri komentari njegove administracije o Evropi dali su novi zamah pozivima evropskih lidera na "nezavisnost", piše Politico.

"Ako želimo da nas ponovo shvate ozbiljno, morat ćemo naučiti jezik politike moći", izjavio je prošle sedmice njemački kancelar Friedrich Merz. Od zabrana korištenja američkih alata za videokonferencije za državne službenike, preko trgovinskih sporazuma s Indijom, do nastojanja da se diversifikuju evropski dobavljači energije, jačaju napori za smanjenje evropske ovisnosti o SAD-u.

Zaokret u začetku

Lideri EU upozoravaju da se transatlantski odnosi vjerovatno neće vratiti na stanje prije Trumpa. Zvaničnici EU naglašavaju da je riječ o "smanjenju rizika" (de-risking) u odnosima s Amerikom, a ne o "razdvajanju" (decoupling), terminu koji podrazumijeva potpuni prekid ekonomskih i strateških veza.

Donedavno su se oba izraza uglavnom koristila za napore Evrope da smanji ovisnost o Kini, ali sada se sve češće spominju u kontekstu SAD-a, glavnog evropskog trgovinskog partnera i garanta sigurnosti.

Ovaj zaokret je tek u začetku. SAD je i dalje daleko najveći trgovinski partner Evrope i trebat će godine da se blok oslobodi američke tehnološke i vojne podrške, smatra Jean-Luc Demarty, bivši šef odjela za trgovinu Evropske komisije.

"U trgovinskom smislu, SAD čini značajan dio našeg izvoza. To je mnogo, ali nije pitanje života ili smrti", rekao je Demarty. U sklopu diversifikacije, Brisel je posljednjih mjeseci sklopio trgovinske sporazume s južnoameričkim blokom Mercosur, Indijom i Indonezijom, obnovio sporazum s Meksikom i oživio pregovore s Australijom.

Odbrana Evrope

Od završetka Drugog svjetskog rata, Evropa se za sigurnost oslanjala na NATO, koji većinom finansira SAD. Na nedavnom sastanku u Zagrebu, konzervativni evropski lideri, uključujući Merza, poručili su da je vrijeme da Unija ojača vlastitu klauzulu o uzajamnoj odbrani, koja obavezuje članice da brane svaku napadnutu zemlju EU.

Iako postoji od 2009. godine, član 42.7 Ugovora o EU rijetko se smatrao nužnim jer je istu svrhu ispunjavao član 5 Sjevernoatlantskog ugovora. Međutim, evropske vlade počele su sumnjati da li bi SAD doista priskočio u pomoć Evropi.

Lideri su u Zagrebu prihvatili novu ulogu EU kao sigurnosnog aktera i zadužili dvojicu, još neimenovanih, vođa da hitno izrade planove kako bi se evropska klauzula pretvorila u čvrstu sigurnosnu garanciju. "Decenijama su neke zemlje govorile: 'Imamo NATO, zašto bismo imali paralelne strukture?' Nakon Trumpovog zveckanja oružjem oko Grenlanda, suočeni smo s nužnošću i moramo uspostaviti vojne komandne strukture unutar EU", rekao je visoki diplomata EU pod uslovom anonimnosti.

Glavni sekretar NATO-a Mark Rutte prošle je sedmice poručio europarlamentarcima da svako ko vjeruje da se Evropa može braniti bez SAD-a "može samo nastaviti sanjati". Evropa i dalje uveliko ovisi o američkim vojnim sposobnostima, naročito u podršci Ukrajini, ali neki Evropljani sada otvoreno govore o cijeni smanjenja ovisnosti o SAD-u i tvrde da je ona podnošljiva.

U potrazi za evropskim rješenjima

Promjena raspoloženja najočitija je u tehnološkom sektoru, gdje ovisnost o platformama poput X-a, Mete i Googlea već dugo zabrinjava građane EU. Vlada francuskog predsjednika Emmanuela Macrona planira zabraniti dužnosnicima korištenje američkih videokonferencijskih alata, a slične poteze razmatra i Njemačka.

"Vrlo je jasno da Evropa proživljava svoj trenutak nezavisnosti. Tokom protekle godine svi su zaista shvatili koliko je važno da ne ovisimo o jednoj zemlji ili jednoj firmi kada je riječ o nekim vrlo kritičnim tehnologijama", izjavila je povjerenica EU za tehnologiju Henna Virkkunen.

Francuska se sprema zabraniti javnim dužnosnicima korištenje američkih platformi poput Google Meeta, Zooma i Teamsa, a uskoro bi trebali prijeći na Visio, alat koji se temelji na infrastrukturi francuske firme Outscale.

U Evropskom parlamentu zastupnici pozivaju predsjednicu Robertu Metsolu da se odrekne američkog softvera i hardvera. U Njemačkoj političari traže njemačku ili evropsku zamjenu za softver američke firme za analizu podataka Palantir.

Krajem januara u Davosu je njemačka poduzetnica Anna Zeiter najavila pokretanje evropske društvene mreže W, koja bi trebala konkurirati Muskovom X-u.

Trend u energetici

Isti trend je vidljiv i u energetici. Sjedinjene Države osiguravaju više od četvrtine plina za EU, a taj udio bi se trebao dodatno povećati stupanjem na snagu potpune zabrane uvoza iz Rusije. No, zvaničnici EU upozoravaju na opasnost od povećanja ovisnosti o SAD-u na još jednom polju.

Povjerenik EU za energetiku Dan Jørgensen izjavio je prošle srijede da su Trumpove izjave o Grenlandu bile "jasno upozorenje" koje je pokazalo da se energetika više ne može posmatrati odvojeno od geopolitike. Prema njegovim riječima, Brisel pojačava napore u diversifikaciji i produbljuje razgovore s alternativnim dobavljačima poput Kanade, Katara i sjevernoafričkih zemalja.

Evropska plaćanja i vojna ulaganja

Pod povećalom su i platni sistemi, pri čemu zastupnici upozoravaju na preveliko oslanjanje na američke firme poput Mastercarda i Vise. Digitalni euro, koji Evropska centralna banka planira uvesti 2029. godine, trebao bi smanjiti tu ovisnost.

Što se tiče vojske, program EU vrijedan 150 milijardi eura za jačanje odbrambenih ulaganja propisuje da najviše 35 posto vrijednosti komponenti u nabavci smije potjecati izvan EU i partnerskih zemalja, među koje se SAD ne ubraja.

U svom planu za 2026. godinu, usvojenom u Zagrebu pod nazivom "Vrijeme za nezavisnost", lideri EPP-a naveli su da bi se načelo "Kupujmo evropsko" trebalo primijeniti na sve buduće zajedničke nabavke.