Duboko je zabrinjavajuća činjenica da se povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, na državnom univerzitetu u Crnoj Gori, kao gost pojavio Gideon Grajf, čije se ime u regionu vezuje za negiranje genocida u Srebrenici. Dr. Sead Šahman, predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP), upozorava za AntenuM da ovakav izbor gosta vrijeđa osjećaje velikog broja građana Crne Gore, posebno pripadnika bošnjačkog naroda, te da urušava simboliku jednog od najvažnijih dana u savremenoj istoriji čovječanstva.

Grajf je izraelski stručnjak za istoriju Holokausta i Drugog svjetskog rata, ali je bio i na čelu „Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine", koju je formirala Vlada entiteta Republike Srpske, a koja je otvoreno negirala genocid u Srebrenici.

"Teško je oteti se utisku da se ovim činom urušava simbolika jednog od najvažnijih dana u savremenoj istoriji čovječanstva. Ukoliko se već obilježava dan posvećen sjećanju na žrtve Holokausta, onda je elementarno očekivanje da pozivnicu dobije neko ko ne relativizira, ne negira i ne umanjuje nijedan genocid, bez obzira nad kojim je narodom počinjen", izjavio je Šahman.

Odgovornost individualna i institucionalna

Lider BDP-a naglašava da je posebno bolno što se sve ovo dešava u Crnoj Gori – zemlji koja je 2009. i 2021. godine usvojila rezolucije o genocidu u Srebrenici.

"Neko je Grajfu morao uputiti poziv. Neko je smatrao da je ovakav izbor prihvatljiv. Upravo zato odgovornost nije samo individualna, već i institucionalna", naglašava Šahman.

Na gostovanje Grajfa reagovala je i Bošnjačka stranka (BS), koja je apelovala da se predavanje na Univerzitetu Crne Gore (UCG) otkaže. Međutim, Šahman podsjeća da upravo BS sjedi u Vladi Crne Gore, koja je djelimično i organizovala pomenuti događaj.

"Oni sjede u istim klupama sa Budmirom Aleksićem. Čovjek koji je 2019. godine podnio inicijativu da se četniku Pavlu Đurišiću podigne spomenik u Beranama. Najvećem koljaču bošnjačko-muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini i Sandžaku, tokom Drugog svjetskog rata. Tada je reakcija BS-a, dok je na njenom čelu bio Rafet Husović, bila vrlo oštra", podsjeća Šahman i dodaje:

"Sjećate li se jedne od zastupnica BS-a koja je kazala tadašnjem kolegi poslaniku Slavenu Radunoviću, a danas ministru u Vladi Milojka Spajića, da posljednji put kada su im vjerovali završili su u grobnicama. Nije prošlo dugo – ista ta zastupnica i poslanici BS-a su glasali da taj čovjek bude ministar u Vladi", napominje naš sagovornik.

Potreba za sankcijama i procesuiranjem

Komentarišući činjenicu da se danas uporno govori o reformama, ali ne u smislu distanciranja od govora mržnje, negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, koja dolaze od najviših adresa u državi, lider BDP-a napominje da institucije treba da procesuiraju vinovnike takvih i sličnih događaja.

"Kazne moraju biti nešto što će uslijediti. Kao građanin Crne Gore, ali i kao pripadnik bošnjačkog naroda, želim da vjerujem u takvo nešto. Povampirenje kakvo se dešava u Crnoj Gori, uključujući ovo predavanje, čini mi se da bi trebalo da budu predmeti interesovanja prije svega tužilaštva, a zatim i sudstva", smatra naš sagovornik.

On ocjenjuje da je incident sa turskim državljanima na Zabjelu, krajem oktobra prošle godine, primjer koliko je vjerski i nacionalni šovinizam opasan i da mu malo treba da eruptira. Smatra da su povici "Turci napolje" bili upućeni i „domaćim Turcima".

"Mi smo ovdje svoji na svome, mi rezervnu državu nemamo, niti prosto imamo potrebe da imamo. Crna Gora kao građansko društvo koja stremi ka EU integracijama, može, mora i treba prihvatiti da jedino kao multikulturalna i multietnička može opstati. To je simbioza različitih etnosa i ukoliko bilo koji od tih etnosa izdvojite, to više nije Crna Gora", poručuje naš gost.

Na pitanje kako vidi inicijativu Bošnjačkog nacionalnog vijeća da se na Javnom servisu formira redakcija na bosanskom jeziku, Šahman odgovara:

"Ona dolazi u momentu kada imate sve izraženije zahtjeve prosrpskih partija za srpskim jezikom kao službenim jezikom i ta inicijativa kao da ima za cilj da opravda te zahtjeve. Čudi me zašto se sa ove druge strane daje legitimitet takvoj vrsti politike i zašto pokušavaju to da opravdaju? Rezultat je isti – urušavanje građanskog koncepta naše države."