Dokument Reformska agenda čiji je podnosilac Vijeće ministara Bosne i Hercegovine naći će se, ponovno, na dnevnom redu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine naredne sedmice. 

Ovaj akt bio je pred zastupnicima na januarskoj sjednici, ali je njegovo razmatranje odloženo na zahtjev zastupnika s obzirom da nije bilo predlagača, u ovom slučaju predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto. 

U dokumentu Reformska agenda je navedeno da će Bosna i Hercegovina nastaviti svoje napore u borbi protiv organiziranog kriminala, kao jedan od temeljnih prioriteta.

Borba protiv organiziranog kriminala, provodit će se, naglašeno je, s posebnim naglaskom na rješavanje sistemskih nedostataka u operativnoj saradnji između agencija za provođenje zakona koje se bore protiv organizovanog kriminala, slabe institucionalne koordinacije i malog ili nimalo oslanjanja na policijske aktivnosti vodene obavještajnim podacima.

- Uložit će se daljnji napori u jačanje proaktivnog pristupa finansijskim istragama i oduzimanju imovine, suzbijanju infiltracije kriminala u politički, pravni i gospodarski sistem, a istovremeno će se pojačati saradnja s Eurojustom i Uredom evropskog javnog tužitelja (EPPO), navedeno je u dokumentu Vijeća ministara BiH. 

Što se tiče reforme pravosuđa, u narednom razdoblju, istaknuto je, Bosna i Hercegovina će se posebno usredotočiti na provedbu odredbi Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) koje se odnose na integritet kako bi se osigurala učinkovita provedba provjera integriteta u skladu sa evropskim standardima, te na finaliziranje i usvajanje novog Zakona o VSTV-u i novog Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, u skladu s odgovarajućim mišljenjima Venecijinske komisije.

-Reforme povezane s borbom protiv korupcije ključne su u procesu pristupanja EU i potaknule bi veće sudjelovanje javnosti i poboljšanu društvenu koheziju. Jačanje pravnih i institucionalnih okvira trebalo bi biti prioritet, nakon čega slijede učinkovita provedba i poboljšani kapaciteti, navelo je Vijeće ministara BiH. 

Za proces evropskih integracija u Bosni i Hercegovini, istaknuto je u dokumentu, od ključne je važnosti imati učinkovite kapacitete za evropske integracije na svim relevantnim razinama vlasti, u skladu s njihovim odgovarajućim nadležnostima, kao i osigurati njihovu učinkovitu saradnju i koordinaciju u skladu s odredbama Odluke o sistemu koordinacije u procesu evropskih integracija u Bosni i Hercegovini.

- Stoga će se uložiti napori kako bi se osigurao učinkovit rad svih zajedničkih tijela u okviru SSP-a i poboljšala učinkovitost mehanizma koordinacije, istaklo je Vijeće ministara BiH. 

Kao jedan od važnih segmenata navedena je ,"Zelena tranzicija" u BiH koja se odnosi na transformativni proces prelaska na održivo, klimatski neutralno i ekološki prihvatljivo gospodarstvo i društvo. Reforme u zelenoj tranziciji obuhvataju, ističe se, širok raspon tema, uključujući transformaciju energetskog sektora.

Transformacija/tranzicija energetskog sektora, uključujući elektroenergetski sektor u Bosni i Hercegovini, započela je, naglašeno je, potpisivanjem Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, ratificiranog 2006. godine.

- Ratifikacijom, Ugovora, BiH se obavezala na postupno usklađivanje s pravnom stečevinom EU prenošenjim relevintne pravne stečevine EU u područjima sigurnosti opskrbe, tržišnog natjecanja, zaštite okoliša, energetske infrastrukture, energetske učinkovitosti i korištenja energije iz obnovljivih izvora, navodi se u dokumentu.

Na temelju Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, BiH je, ističe se, započela proces s ciljem uključivanja u unutarnje tržište Evropske unije.

- Stoga su reforme usmjerene na provedbu mjera definiranih Trećim energetskim paketom EU u sektorima električne energije i plina, kao i na stvaranje funkcionainog energetskog tržišta dobro pripremljenog za integraciju u unutarnje tržište električne energije EU, navedeno je.

Razvoj sistema  trgovanja emisijama (EU ETS), cijeni se, od primame je važnosti za dekarbonizaciju energetskog sektora.

- Očekuje se da će ETS i CBAM u BiH uticati na korištenje ugljena za proizvodnju električne eneigije, što će zahtijevati provedbu mjera za podršku trzištu rada kroz ulaganja u osposobljavanje, specijalizaciju i prekvalifiIaciju zaposlenika, kao i razvoj poduzetništva u regijama s proizvodnjom ugljena, ističe se u dokumentu. 

BiH, ocijenjeno je, također ima značajan potencijal u obnovljivim izvorima energije.

- Iako su postojeće termoelektrane na ugljen vazne za energetsku neovisnost, mnoge od njih su dosegle kraj svog proizvodnog vijeka, što dodatno otvara priliku za prelaz na obnovljive izvore energije. Osim hidroelektrana, BiH ima i velike i konkurentne solarne i vjetroelektrane, navedeno je.

BiH, ističe se, planira nastaviti s aktivnostima na povećanju i diverzifikaciji udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije.

Postizanje energetske učinkovitosti, ocijenjeno je, jedan je od ključnih prioriteta nužnih za smanjenje potrošnje energije, snižavanje troškova i ublažavanje uticaja na okoliš. Szoga će, kako je navedeno poseban naglasak biti stavljen na obnovu zgrada.

U dokumentu Reformska agenda navode se i planovi reformi kada je u pitanju Digitalna transformacija i pitanje digitalne sigurnosti, kao i Obrazovanje, osposobljavanje, zapošljavanje i društveni ciljevi koji će se provesti u skladu s tim. Naveden je, između ostalog, i dio koji se odnosi na Razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja. 

(A.T.)