Federalna vlast u aktuelnom je mandatu poništila većinu pozitivnih i perspektivnih elemenata penzijskog sistema Federacije, nalaz je istraživanja koje je proveo istraživački tim portala !Odgovor.

U nedavno usvojenom budžetu Federacije za ovu godinu, 48% novca je predviđeno za isplatu penzija. Od ukupnih 8,9 milijardi KM, za isplate penzija je planirano 4,4 milijarde, pri čemu valja dodati da će se Federacija morati zadužiti za 1,15 milijardi, kako bi mogla isplaćivati penzije ove godine. Sve to ukazuje na duboku krizu penzijskog sistema u većem bh. entitetu.

Tri pogubne mjere

Tri su sistemski pogubne mjere, koje su čelni ljudi Federacije proveli od proljeća 2023. kada je imenovana aktuelna Vlada FBiH:

— spustili su granice uslova za penzionisanje s ciljem pridobijanja nekih društvenih grupa, tako da su za dvije godine uveli u prava preko 30.000 penzionera, čime su finansijski preopteretili sistem;

— donijeli poseban zakon mimo Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO), kojim su povlaštenoj kategoriji dali penzije veće od plata koje su ti penzioneri imali u godini prije penzionisanja; ovime je penzijski sistem kontaminiran nepravdom u visini penzija;

— prestali su iz budžeta (tj. iz poreznih prihoda) finansirati posebna prava, iako je to obaveza prema važećim zakonima; tako su iz PIO fonda do kraja 2024. izvukli oko 340 miliona KM, koje su, umjesto na penzije, trošili za opće namjene budžeta.

Smanjenje doprinosa i nedavne izmjene Zakona o PIO-u

Jedan od najtežih udara na PIO fond desio se kada su federalne vlasti, sa početkom od 1. jula 2025. godine, smanjile doprinos za PIO (a usput i za zdravstvo) za 15,22% (odnosno sa 23% na 19,5% iz preračunate bruto plate). Sve je to pravdano lažnim narativom da su doprinosi u Federaciji najveći u Evropi, iako su u Sloveniji, skandinavskim zemljama i drugdje mnogo veći doprinosi nego kod nas.

Najnoviji potez Vlade Federacije i parlamentarne većine bio je početkom ovog mjeseca, kada su izmijenili Zakon o PIO-u, sa neskrivenom namjerom da privremeno kupe naklonost penzionera za ovogodišnje izbore. Ključna stvar u ovim izmjenama je da se penzije, u dva navrata u godini, povećavaju: najprije za 11,2%, a zatim za 5,5%.

Etatizacija doprinosa za PIO

Uz navedeno, u nedavnim izmjenama Zakona o PIO-u, federalni zvaničnici su napravili još nekoliko štetnih poteza:

— uveli su diferencijaciju minimalnih penzija (uz niže iznose za one sa manje staža);

— etatizirali su, tj. prisvojili su doprinos za PIO kao budžetski prihod, a izdatke za penzije kategorizirali kao rashode budžeta.

Ovom zadnjom izmjenom su nas praktično vratili na sovjetski sistem, tj. centralizaciju svih javnih finansija, od čega se istočna i srednja Evropa nije u potpunosti oporavila ni gotovo četiri decenije nakon pada Berlinskog zida.

Određenjem doprinosa za PIO i izdataka za penzije kao budžetskih prihoda i rashoda ukinuta je svaka razlika između zasebnog PIO fonda i ostatka budžeta. Još za vrijeme prošle Vlade PIO fond je uključen u budžet, ali tek počev od ovog mandata PIO fond ne postoji kao zasebna finansijska struktura unutar budžeta.

Također, vanbudžetski status doprinosa za PIO je značila da bruto plata pripada onome koji je zaradi - radniku, dok izjednačenje doprinosa za PIO za ostatkom budžetskih prihoda znači da bruto plata pripada državi, što otvara pitanje prava na vlasništvo.

Sovjetski umjesto norveškog penzijskog fonda

Navedena izmjena, kojom se doprinosi za PIO kategoriziraju kao budžetski prihodi, nedvojbeno je neustavna, ali teško da će se iko od ovlaštenih nosilaca funkcija usuditi da pokrene postupak ocjene ustavnosti, jer bi time blokirao željno čekano povećanje penzija.

Druga destruktivna posljedica tog etatiziranja doprinosa za PIO jeste da su vlasti, demontirajući sistem kao osiguravajući fond, potupuno onemogućile buduće reforme sistema penzijskog osiguranja po ugledu na razvijeni svijet; dakle, u smjeru razvijanja kapitalizirajućeg penzijskog fonda, koji bi mogao ući i na tržište kapitala i razvijati svoju samoodrživost. Čuveni je slučaj Norveškog penzionog fonda, koji je jedan od najboljih investitora u svijetu, piše portal !Odgovor.

Ove godine 26% penzija iz kredita

Kao što je rečeno na početku, federalne vlasti su u ovom mandatu, spustivši uslove za penzije, uvele preko 30.000 novih penzionera u pravo. Dakle, riječ je o ljudima, koji su još uvijek trebali biti na tržištu rada.

Također, smanjeni je stopa doprinosa za PIO za 15,22%. I na kraju su, na osnovu zaduživanja, povećane penzije za 17%, kao dio predizborne kampanje.

Finansijske posljedice tih odluka osjećaju se već sada, jer je nakon izmjena Zakona o PIO-u na djelu deficit unutar u iznosu od 1,15 milijardi KM. To će se morati namiriti dodatnim kratkoročnim zaduživanjem, tako da će 26% rashoda za penzije biti isplaćeno iz kredita, piše portal !Odgovor.

Iz suficita u deficit

Treba podsjetiti da je penzijski sistem u 2022. godine bio u blagom suficitu. Sve penzije su isplaćene od prikupljenih doprinosa za PIO. Federacija je čak bila dužna PIO fondu.

Danas doprinosi za PIO nisu dovoljni za isplatu penzija. Federacija će se morati zadužiti 1,15 milijardu za isplatu penzija, a kao što se vidi iz usvojenog budžeta planirano je dodatno zaduženje u iznosu 1,3 milijarde za ostale potrebe. Jasno je i da će Federacije ovaj novac morati tražiti kod stranih banaka i drugih inozemnih kreditora.

Federacija se trenutno ponaša kao pijani kockar sa kreditnom karticom bez limita. Kada prođe populistička gozba, ostat će težak mamurluk i ogromni minusi na računu. Ali to ne brine federalnog premijera Nermina Nikšića, koji, kako je najavio, nakon ovog mandata više neće biti u politici, a on, s obzirom na imovinski karton, ne planira živjeti od penzije, piše portal !Odgovor.