Zabrinutost za Rome ne dokazuje se izjavama u medijima, već konkretnim djelima.

Ovo je izjavio ministar za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara BiH Sevlid Hurtić, reagujući na prozivke gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića da je Hurtićevo ministarstvo, uoči ponovljenih izbora za predsjednika Republike Srpske, za socijalne potrebe Roma izdvojilo 100.000 KM u Doboj, gdje se izbori ponavljaju na više biračkih mjesta, dok Bijeljina nije dobila ni fening.

– Tvrdnje koje je iznio član Predsjedništva SDS i gradonačelnik Bijeljine, Ljubiša Petrović, da je Gradu Bijeljina za potrebe romske populacije „dato nula maraka“, dok je Gradu Doboju dodijeljeno 100.000 KM, nisu samo netačne, već i krajnje neodgovorne. Takve izjave predstavljaju grubu manipulaciju činjenicama i svjesno obmanjivanje javnosti, posebno kada dolaze od nosioca javnih funkcija koji bi morali znati ili su barem dužni provjeriti osnovne i lako dostupne podatke prije nego što ih iznesu u javni prostor – poručio je Hurtić.

Činjenice su, prema njegovim riječima, jasne, precizne i lako provjerljive.

– Od 2009. godine do danas u stambeno zbrinjavanje romske populacije u Bijeljini uloženo je ukupno 1.174.135,69 KM. Riječ je o kontinuiranim ulaganjima realizovanim kroz više godina i konkretne projekte, a ne o političkim parolama izvučenim iz konteksta radi dnevnih potreba i predizbornih obračuna. Govoriti o „nuli“ u gradu u koji je uloženo više od milion konvertibilnih maraka nije greška, to je svjesno iznošenje neistine – tvrdi Hurtić.

Ulaganja po godinama, kako je naveo, dodatno potvrđuju ove navode.

– Tokom 2009. godine uloženo je 380.000 KM. 2011. godine izdvojeno je 35.043,80 KM, a 2012. godine dodatnih 35.000 KM. U 2013. godini ulaganja su iznosila 170.000 KM, dok je 2014. godine obezbijeđeno 50.000 KM. Tokom 2015. godine uloženo je 100.400 KM, a u 2016. godini 103.691,89 KM. U 2017. i 2018. godini izdvojeno je po 100.000 KM, dok je u 2020. godini obezbijeđeno novih 100.000 KM za stambeno zbrinjavanje romske populacije – navodi Hurtić.

Posebno je važno naglasiti i sljedeću činjenicu, dodaje on, a to je da su sredstva Gradu Bijeljina bila dostupna na računu već početkom 2021. godine, dok je tehnički prijem objekata obavljen tek 17. avgusta 2023. godine.

– Ovaj vremenski raskorak otvara ozbiljna pitanja o efikasnosti, odgovornosti i upravljanju realizacijom projekata. Šta vam to, gospodine Petroviću, govori o radu gradske administracije na čijem ste čelu – pita Hurtić.

Jednako je, tvrdi on, neozbiljno i prebacivanje odgovornosti kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti Roma.

– Dom zdravlja Bijeljina do danas nije aplicirao ni za jedan projekat iz ove oblasti, zbog čega se ne može govoriti o uskraćivanju sredstava niti o diskriminaciji od strane viših nivoa vlasti tamo gdje zahtjeva nikada nije ni bilo. Gospodine Petroviću, zabrinutost za Rome ne dokazuje se izjavama u medijima, već konkretnim djelima. Ako vam je zaista stalo do njihove zdravstvene zaštite, postavlja se jasno pitanje: zašto nikada nisu podnesene aplikacije za projekte namijenjene upravo toj populaciji? Istovremeno, Bošnjaci u Janji, koji se s pravom osjećaju kao građani drugog reda, već godinama trpe posljedice nemara, nebrige i selektivnog odnosa gradske vlasti – navodi Hurtić.

Posebno, kako dodaje, zabrinjava činjenica da ove godine Grad Bijeljina nije bio u stanju da obezbijedi ni osnovno, grtalicu za snijeg za Janju.

– Zbog toga je Medžlis Islamske zajednice Janja bio primoran da ustupi vlastiti traktor kako bi se očistile ulice i omogućilo normalno kretanje građana. To nije politika jednakosti, već jasna slika zapuštenosti i selektivne brige. Umjesto politizacije romske zajednice i korištenja socijalno osjetljivih pitanja za prikupljanje političkih poena, daleko bi odgovornije bilo govoriti istinu, priznati činjenice i raditi konkretno kroz projekte, pravovremene aplikacije i mjerljive rezultate, a ne kroz medijske spinove i lažne narative. Romi u Bijeljini ne trebaju tuđe političke obračune. Bošnjaci u Janji ne trebaju ignorisanje. A javnost u cjelini zaslužuje istinu, odgovornost i poštovanje, a ne selektivne informacije i svjesno iskrivljavanje činjenica – zaključio je Hurtić.