Masovno trovanje stanovništva olovom u općini Vareš prerasta u jednu od najozbiljnijih zdravstvenih kriza zabilježenih u Bosni i Hercegovini.

Novi nalazi testiranja na prisutnost olova u krvi, objavljeni tokom ove sedmice za više od 100 stanovnika Vareša, potvrđuju da je trovanje ovim teškim metalom daleko većeg obima nego što se u početku moglo pretpostaviti. Ovoga puta prisustvo olova u krvi utvrđeno je ne samo kod žitelja u neposrednoj blizini deponije rudnika kompanije DPM Metali, u naseljima Pržići i Daštansko, nego i kod građana koji žive u samom središtu Vareša, piše Oslobođenje.

Najnovija testiranja pokazuju da su kod nekolicine zabilježene izrazito visoke koncentracije iznad referentne vrijednosti, koje zahtijevaju posebnu medicinsku pažnju. „Prisustvo olova u krvi predstavlja izuzetno kompleksan zdravstveni problem, jer u ljudskom organizmu ne postoji fiziološka potreba za olovom. Savremena medicina zastupa stav da ne postoji ‘sigurna’ doza olova u organizmu”, ističu stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Povećanje koncesione naknade

Podsjećamo da su prethodna ispitivanja, provedena u decembru prošle godine, pokazala da je kod svih 44 testirane osobe, različitih starosnih skupina, zabilježeno prisustvo olova u krvi, a kod njih 17 iznad granične vrijednosti. U međuvremenu je, u privatnom aranžmanu, testirano još devet osoba, a njihovi nalazi samo su potvrdili alarmantne pokazatelje. Posebno zabrinjava činjenica da je olovo pronađeno i u nalazima petoro djece mlađe od šest godina.

U intervjuu za lokalni radio, vršitelj dužnosti načelnika Općine Vareš Malik Rizvanović izjavio je da će mu zdravlje građana biti prioritet, ukoliko osvoji mandat načelnika na predstojećim vanrednim izborima. Međutim, dodatnu zabrinutost izaziva informacija da je neposredno prije objave novih rezultata o trovanju olovom kompanija DPM Metali uputila zahtjev Vladi Zeničko-dobojskog kantona za povećanje koncesione naknade.

„U petak je ispred DPM Metali zvanično upućena inicijativa Ministarstvu privrede Zeničko-dobojskog kantona i u narednim mjesecima doći će do povećanja koncesije. Ono što sam uspio dogovoriti s kompanijom jeste da, nakon potpisivanja novog ugovora, koncesiona naknada bude isplaćena retroaktivno od 1. januara 2026. godine”, izjavio je za lokalni radio v. d. načelnika Rizvanović.

Činjenica da sama rudarska kompanija traži od domaćih vlasti povećanje koncesije koju mora plaćati djeluje doista nevjerovatno i otvara ozbiljna pitanja o tome ko zapravo donosi odluke i upravlja mineralnim resursima u Zeničko-dobojskom kantonu. „Ako se radi o pokušaju kompanije da ovim potezom kupi socijalni mir, jasno poručujemo da zdravlje građana nema cijenu i da je krajnje neprimjereno razgovarati o koncesionim naknadama u trenutku kada su životi ljudi u Varešu ozbiljno ugroženi“, ističu stanovnici Pržića i Daštanskog.

Vanredno stanje

U ovakvim okolnostima vrijedi podsjetiti i na odredbe Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine. Prema tom zakonu, nadležno federalno ministarstvo dužno je ukinuti dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina ukoliko se rudarskim radovima ugrožavaju život i zdravlje zaposlenika i drugih građana, a druge zakonom propisane mjere nisu dovoljne da se takvo ugrožavanje spriječi.

Vlasti Zeničko-dobojskog kantona i Federacije BiH još uvijek nemaju jasan odgovor na situaciju u Varešu. Iako su se već odavno stekli svi uvjeti, vanredno stanje još uvijek nije proglašeno. Također, nije poznato je li Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona uopće pokrenulo istragu o trovanju. Naprotiv, uprkos snažnom protivljenju mjesnih zajednica i organizacija civilnog društva, nadležne kantonalne vlasti nastavljaju podržavati nove, potencijalno opasne rudarske projekte u Varešu, uključujući i planirano rudarenje hroma u slivu rijeke Krivaje.