Ekonomija
DOK CIJENE HRANE U SVIJETU PADAJU, KOD NAS SU U PORASTU: U BiH se godinama dešava sistem "puzajućeg rasta" cijena u trgovinama
07. Feb. 20260
Cijene mesa nastavile su blagi silazni trend, potaknute stabilnom globalnom ponudom, dok su cijene mliječnih proizvoda zabilježile izraženiji pad, naročito kod sira i maslaca, zahvaljujući dovoljnim zalihama.
Ekonomija
06. Feb. 2026
0
Cijene hrane u svijetu pale su u januaru peti mjesec zaredom, pokazuje najnoviji izvještaj Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Smanjenje cijena prvenstveno je rezultat nižih međunarodnih cijena mliječnih proizvoda, šećera i mesa, dok su tržišta žitarica i biljnih ulja zabilježila mješovite, ali uglavnom stabilne trendove, prenosi Oslobođenje.
FAO Indeks cijena hrane u januaru je zabilježio pad u odnosu na prethodni mjesec, kao i u poređenju s istim periodom prošle godine. Kada je riječ o žitaricama, obilne zalihe pšenice u Evropi i crnomorskoj regiji imale su ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti tržišta, ublažavajući zabrinutost zbog vremenskih prilika koje utiču na usjeve u fazi mirovanja.
U sektoru biljnih ulja, cijene suncokretovog ulja porasle su usljed ograničene ponude iz crnomorske regije, dok je tržište ulja uljane repice u Evropskoj uniji ostalo dobro snabdjeveno, dijelom zahvaljujući snažnom uvozu u prethodnom periodu. Ovi faktori doprinijeli su umjerenim cjenovnim kretanjima, bez većih poremećaja na regionalnim tržištima.
Cijene mesa nastavile su blagi silazni trend, potaknute stabilnom globalnom ponudom, dok su cijene mliječnih proizvoda zabilježile izraženiji pad, naročito kod sira i maslaca, zahvaljujući dovoljnim zalihama. Ovakva kretanja dodatno su doprinijela ukupnom smanjenju FAO indeksa cijena hrane.
Najnovije FAO prognoze ukazuju da bi globalna proizvodnja žitarica u 2025. godini mogla dostići rekordne nivoe, uz rast zaliha svih glavnih kultura. Očekuje se da će odnos globalnih zaliha i potrošnje porasti na najviši nivo od početka 2000-ih, što predstavlja važan signal jačanja otpornosti globalnog sistema snabdijevanja hranom, prenosi N1.
Ipak, FAO upozorava da se trenutna stabilnost tržišta ne smije tumačiti kao trajno smanjenje rizika. Ovakvi povoljni trendovi u velikoj mjeri ovise od dobrih prinosa, funkcionalnih lanaca snabdijevanja i stabilne dostupnosti poljoprivrednih inputa, te globalna tržišta hrane i dalje ostaju osjetljiva na iznenadne šokove. Više detalja dostupno je ovdje. Agricultural Market Information System (AMIS), pod okriljem FAO, također je u petak objavio svoj mjesečni Market Monitor. Pored redovnih ažuriranja tržišta, izvještaj analizira relativnu stabilnost međunarodnih tržišta glavnih prehrambenih kultura, ističući otpornost i fleksibilnost koja je pokazana u posljednjim periodima. Međutim, izvještaj upozorava da to u velikoj mjeri odražava povoljnu kombinaciju obilnih prinosa, funkcionalnih lanaca snabdijevanja i adekvatne dostupnosti đubriva, te naglašava da bi bilo pogrešno zaključiti da su globalna tržišta prehrambenih sirovina sada strukturno manje ranjiva na šokove.
Gastro
OBOŽAVAJU IH SVE GENERACIJE: Napravite pohovane palačinke s piletinom i oduševite ukućane...
Prije 9 min0
Zdravlje
SUSJEDI U PROBLEMIMA: Od ove bolesti godišnje umre 500 osoba, ali ni to nije sve...
Prije 20 min0
Auto
KINEZI SE NE ŠALE: Stiže električni automobil koji će "pomesti" konkurenciju, ovo mu je najveći adut...
Prije 29 min0
Društvo
JEZIVO SVJEDOČANSTVO NA SUDU BiH: “Iz ruke su mi oteli Senada – najmlađi, nepunih 17 godina..."
Prije 44 min0
Ekonomija
DESILO SE ONO NAJGORE: Šokantan skok cijena goriva...
Prije 20h0
Ekonomija
NAREDNE SEDMICE ĆE SE MNOGO TOGA PROMIJENITI: Ova kompanija otvara novu bazu i uvodi 17 novih linija...
22. Mar. 20260
Ekonomija
EVO KO JE STVARNI POBJEDNIK U RATU PROTIV IRANA: Oni su se poprilično obogatili
23. Mar. 20260
Ekonomija
OVO NEĆE NA DOBRO: Novi skok cijena nafte, sada košta...
23. Mar. 20260
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.