U 2026. godini, prema procjenama Centralne banke BiH, inflacija u prvom kvartalu mogla bi iznositi oko 3,8 posto, što znači da cijene hrane, režija i drugih osnovnih potreba nastavljaju rasti, dodatno opterećujući kućni budžet. 

Živjeti od prosječne plaće u Bosni i Hercegovini za četveročlanu porodicu često znači stalno balansiranje između želja i stvarnosti. Prosječna mjesečna primanja u zemlji iznose oko 1.600 KM, ali kad se taj iznos podijeli na potrebe roditelja i dvoje djece, shvati se da život “od plaće do plate” nije samo fraza, već svakodnevica.

Kupovina kao taktika

Za roditelje, dani počinju s planiranjem – šta kupiti za hranu, kako podmiriti režije, a ipak omogućiti djeci barem male radosti. Svako novo poskupljenje, bilo da je riječ o osnovnim namirnicama ili računima za struju i grijanje, zahtijeva dodatnu pažnju. 

Kupovina u trgovinama postaje taktika. Akcije i sniženja nisu samo privlačne, nego često i nužne. Biranje između onoga što je potrebno i onoga što bi voljeli imati postaje svakodnevno iskustvo kompromisa.

Djeca rastu i s njima rastu i potrebe. Školski pribor, udžbenici, izleti ili sportske aktivnosti zahtijevaju dodatnu pažnju, jer roditelji žele da njihova djeca imaju iste šanse kao vršnjaci. U uslovima inflacije od gotovo 4 posto na početku godine, čak i male stavke u budžetu zahtijevaju planiranje. 

Često se traži način da se te male želje ispune, dodatni poslovi, honorarni rad ili improvizacija unutar kućnog budžeta. Iako imaju sreće da oboje roditelja radi, stanovanje i režije stalno podsjećaju na granice mogućeg. Jedan neplanirani trošak, popravka aparata, veći račun za grijanje ili hitna posjeta ljekaru, može poremetiti cijeli plan mjeseca. 

Transport, gorivo ili trošak javnog prevoza također zahtijevaju pažljivo razmišljanje, jer inflacija dodatno povećava cijene svih usluga i dobara. Inflacija utiče i na svakodnevne navike. Od biranja jeftinijih proizvoda do smanjenja luksuznih potrošačkih stavki. 

Porodice traže načine da balansiraju zdravu ishranu i osnovne potrebe, ali cijene rastu brže nego što prosječna plaća može pratiti. Svaka kupovina postaje izazov, a precizno planiranje budžeta neophodnost. Inflacija od početka godine jasno pokazuje da živjeti od prosječne plaće u BiH znači stalno balansirati između prihoda i osnovnih potreba.

"Čini mi se da je to baš postala nauka ako vidimo da nam je porošačka korpa odavno preko 3.000 KM, a znamo koliko izose prosječna primanja. Ako školujemo dvoje djece ili ih šaljemo u vrtić to je jako teško za preživljavanje. Jednostavno tu mora biti neka pomoć, dobine, roditelja ili neko zaduživanje. Od bilo koga da se nešto doda kako bi se mjesec mogao privesti kraju", kaže za Raport izvršna direktorica Udruženja građana Don Murisa Marić. 

Svakodnevna poskupljenja

Prema njenim riječima dodatni problemi su pred ljudima koji imaju kredite zbog rješavanja stambenog pitanja ili su podstanari.

"Jako pouno je utjecaja zbog kojih je jako teško preživjeti mjesec. Ljudi na raspolaganju imaju zaista malo količinu novca. Ukoliko znamo koliko izose režije i sve druge redovne mjesečne dažbine, tako da kada razmišljamo o potrošačkoj korpi, to je bez dileme golo preživljavanje. Svjedoci smo da životne namirnice svakodnevno poskupljuju, a sa ovom najavom da će inflacija u prvom kvartalu ići od 3,2 do 3,8 posto to je zaista jasno da će to biti još jedan ogroman udar na potrošače. Tako da posežu ljudi za kreditima, za kratkoričnim pozajmicama i pozajmljuju jedni od drugih i nekako se vrtimo u krug da bismo nešto pokrihli i onda očekujemo da će se nekako naredni mjesec stanje popraviti", galašava Marić.

Bez sumnje, život od prosječne plaće u BiH pokazuje koliko je realnost zahtjevna i koliko svaki mjesec predstavlja izazov u usklađivanju prihoda i potreba, posebno u uvjetima stalnog rasta cijena i novih poskupljenja.

Izvor: Raport