Metalski sektor u Zeničko-dobojskom kantonu već dugi niz godina okosnica je privrednog razvoja i posljednjih godina bilježio je trend rasta. No, nakon carinskih ograničenja koje je uvela Srbija, ovoj privrednoj grani koja čini oko 40 posto ukupnog bosanskohercegovačkog izvoza ozbiljno prijeti opasnost od višemilionskih gubitaka. Dok se posljedice još uvijek zbrajaju reakcije vlasti koje trebaju da se zabave tim problemom još uvijek izostaju, izvijestila je Federalna televizija.

Tokom prošle godine iz zeničke Željezare na evropsko tržište izvezeno je oko 60.000 tona čelika. No, uvođenjem CBAM taksi ova kompanija je izgubila na konkurentnosti. Uvođenje kvota na uvoz od Srbije dodatno je opteretilo poslovanje. Od ranijih 210.000 tona godišnje, ukoliko kvote ostanu u primjeni do kraja godine, izvoz na to tržište past će, procjene su, na oko 140.000 tona.

„Nismo očekivali da će se to tako brzo realizovati od strane Srbije. Nama je Srbija veliko tržište i na svakodnevnom nivou i u prodaji i u logistici problemi su svakim danom sve veći“, ističe Ahmed Hamzić, direktor Nove željezare Zenica.

Prošle je godine zabilježio je rast od oko 47% proizvodnje. Ispunjavanjem kvota za izvoz u Srbiju izvoznici iz ovog kantona, ali i cijele države morat će prihvatiti gubitke. Ministar privrede Zeničko-dobojskog kantona Samir Šibonjić (NES) na ovo ne gleda zabrinjavajuće.

„Zasigurno će ovo utjecati na sam izvoz. Često na naše tržište dolazi željezo manjeg kvaliteta nego što je naše i ne bi bilo loše da se pokuša zaštiti domaći proizvođač kao kvalitetniji“, poručuje Šibonjić.

Radnici ne dijele ovakve stavove i upozoravaju na, kako kažu, indolentnost vlasti.

„Dobili smo informaciju da su oni za ovaj problem saznali iz medija. Znači, nikakav dopis resornog ministarstva, Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u vezi s ovom problematikom nije došao. Oni su potvrdili da se ovdje nesporno radi o kršenju tri člana“, kaže Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca Zeničko-dobojskog kantona.

Ranije je resorni ministar Staša Košarac najavio da se razmišlja o uvođenju kvota ili carina s ciljem zaštitite proizvođača čelika u Bosni i Hercegovine. Na naš upit kada će uslijediti konkreti koraci, iz nadležnog ministarstva nismo dobili odgovor. U međuvremenu, i Vlada Federacije dala je pozitivno mišljenje na Odluku o uvođenju privremene zaštitne mjere prilikom uvoza čelika i čeličnih proizvoda, no i ta je odluka u rukama državnih organa.

„Prošlo je više od mjesec - nema nikakve konkretne reakcije. Postavlja se pitanje u čijem interesu resorno državno ministarstvo radi - u interesu Bosne i Hercegovine ili Srbije“, kaže Mujkanović.

Struka smatra da se, između ostalog, za važan segment privrede Federacije, dok ne stigne adekvatan odgovor na mjere iz Srbije, otvaraju i nove prilike.

„Naše je da tražimo nova tržišta, da iskoristimo sadašnju situaciju koju imamo s Kinom i takozvanim efektom mean shoringa, odnosno, traženja dobavljača koji su bliže Evropi i Evropskoj uniji“, ističe Armin Hodžić, direktor Sektora energetike u Privrednoj komori FBiH.

Koliko su posljednje mjere uz ranije uvođenje CBAM taksi ostavile posljedica bit će poznato tek nakon februara, a prve prognoze nisu optimistične, s obzirom na to da je najveći izvoznik, zenička Željezara, već tokom januara na strano tržište ostvarila plasman manji 50 posto od ranije planiranog.