Jeffrey Epstein imao je poruku koju je želio prenijeti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, piše CNN.

Bilo je to u junu 2018. godine, otprilike godinu dana nakon što je iznenada preminuo ruski ambasador pri Ujedinjenim narodima Vitalij Čurkin. Prema novim dokumentima koje je objavilo američko Ministarstvo pravosuđa, Čurkin je bio osoba s kojom se Epstein redovito sastajao u New Yorku. Epstein je čak ponudio pomoć Čurkinovu sinu Maksimu u pronalasku posla u jednoj njujorškoj kompaniji za upravljanje imovinom.

U to je vrijeme Epstein pokušavao uspostaviti kontakt s drugim visokim ruskim dužnosnikom – ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom. Dana 24. juna 2018. Epstein je poslao e-mail norveškom političaru Thorbjørnu Jaglandu, tadašnjem glavnom tajniku Vijeća Europe:

„Mislim da biste mogli predložiti Putinu da Lavrov dobije uvid u razgovor sa mnom. Vitalij Čurkin je to radio, ali je umro?!“

Jagland je odgovorio da će se sljedećeg ponedjeljka sastati s Lavrovljevim pomoćnikom i prenijeti prijedlog.

Epstein je potom napisao: „Čurkin je bio sjajan. Nakon naših razgovora razumio je Trumpa. Nije to komplicirano. Mora se vidjeti da dobiva nešto – tako je jednostavno.“

Iako je ranije već izašlo na vidjelo da je Epstein pokazivao poseban interes za regrutiranje manekenki iz Rusije i istočne Europe, najnovija objava dokumenata baca novo svjetlo na njegove pokušaje približavanja najvišim ruskim dužnosnicima, uključujući samog Putina, s kojim je, prema vlastitim tvrdnjama, više puta pokušavao razgovarati ili se sastati.

Nova serija dokumenata, koja otkriva dodatne Epsteineve kontakte s međunarodnim političarima – među njima i ruskim – potaknula je dodatne spekulacije o njegovim stvarnim motivima. Poljski premijer Donald Tusk izjavio je prošle sedmice na sjednici vlade da će Poljska pokrenuti istragu o mogućim Epsteinovim vezama s ruskim obavještajnim službama.

„Sve je više tragova, informacija i komentara u svjetskim medijima koji upućuju na sumnju da je ovaj presedan u povijesti pedofilskih skandala bio suorganiziran od strane ruskih obavještajnih službi“, rekao je Tusk.

„Ne moram vam objašnjavati koliko je za sigurnost poljske države ozbiljna sve izglednija mogućnost da su ruske službe sudjelovale u ovoj operaciji. To bi značilo da posjeduju kompromitirajući materijal o brojnim političkim liderima koji su i danas aktivni.“

Kremlj je takve tvrdnje odbacio.

Epstein, Putin i Ehud Barak

„Teorija da je Epsteina kontrolirala ruska obavještajna služba može se tumačiti na razne načine, ali ozbiljno – nikako“, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, dodavši da novinari „ne bi trebali gubiti vrijeme“ na navodne veze Epsteina s ruskim obavještajnim strukturama.

Analitičari su upozorili da dokumenti sugeriraju ponajprije Epsteinovu želju da se približi utjecajnim ljudima i da se predstavi kao neka vrsta geopolitičkog igrača, a ne nužno kao agent ili posrednik službi.

Dokumenti ne potvrđuju da je Epstein ikada uspio uspostaviti izravan kontakt s ruskim predsjednikom.

Prema zapisima, Epstein je 9. maja 2013. pisao bivšem izraelskom premijeru Ehudu Baraku da će Jagland „vidjeti Putina u Sočiju“ 20. maja te da je Jagland pitao bi li Epstein bio spreman sastati se s Putinom kako bi mu „objasnio kako Rusija može strukturirati poslove radi poticanja zapadnih ulaganja“.

„Nikad ga nisam upoznao, samo da znaš“, dodao je Epstein u poruci Baraku.

Nekoliko dana kasnije Jagland je Epsteinu napisao da planira prenijeti Putinu poruku kako bi Epstein mogao biti koristan. „Imam prijatelja koji vam može pomoći da poduzmete potrebne mjere i potom vas predstaviti – pa pitati bi li mu bilo zanimljivo sastati se s vama“, napisao je Jagland.

Epstein je odgovorio da je Putin „u jedinstvenoj poziciji učiniti nešto veliko, poput Sputnjika u svemirskoj utrci“, te dodao: „Možete mu reći da smo vi i ja bliski i da savjetujem Gatesa. Ovo je povjerljivo. Rado bih se sastao s njim, ali najmanje na dva do tri sata – ništa kraće.“

Putem glasnogovornika Bill Gates kasnije je susrete s Epsteinom opisao kao „ozbiljnu pogrešku u prosudbi“, no zanijekao bilo kakvo neprimjereno ponašanje.

U drugoj poruci Baraku iz maja 2013. Epstein je, bez ikakvih dokaza, tvrdio da je odbio Putinov zahtjev za sastanak tokom ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, navodeći da bi Putin morao „osigurati stvarno vrijeme i privatnost“. Nije potvrđeno je li Putin ikada uopće zatražio taj sastanak.

Norveško tužiteljstvo otvorilo istragu

Godinu dana kasnije, u julu 2014., e-mail upućen Epsteinu sugerira da je imao dogovoren sastanak s Putinom te da je na njega pokušao dovesti osnivača LinkedIna. Joi Ito, tadašnji direktor MIT Media Laba, napisao mu je: „Nisam uspio nagovoriti Reida da promijeni raspored i ode s tobom na sastanak s Putinom;-)“

Ito se kasnije izvinio zbog svojih veza s Epsteinom i zbog prihvaćanja donacija za MIT Media Lab.

Neki od Epsteinovih kontakata s ruskim dužnosnicima dogodili su se u posebno osjetljivom razdoblju američko-ruskih odnosa – nakon što su američke obavještajne službe optužile Rusiju za miješanje u predsjedničke izbore 2016., koje je dobio Donald Trump.

U junu 2018. Jagland je Epsteinu napisao da se nada boravku u njegovoj pariškoj rezidenciji te da stiže iz Moskve, gdje se planira sastati s Putinom, Lavrovom i Dmitrijem Medvedevim, tadašnjim ruskim premijerom.

„Žao mi je što nisam s tobom na sastanku s Rusima“, odgovorio je Epstein.

Norveško državno tužiteljstvo Økokrim u četvrtak je objavilo da je otvorilo istragu protiv Jaglanda temeljem informacija iz Epsteinovih dokumenata. Jaglandov odvjetnik izjavio je da će njegov klijent surađivati s istragom i dostaviti svu relevantnu dokumentaciju, dodajući da su „zasad uvjereni u povoljan ishod“. Jagland je negirao bilo kakvo nezakonito ponašanje povezano s Epsteinom.

Dokumenti također upućuju na to da je Epstein bio blizak barem jednom Rusu s vezama prema FSB-u, ruskoj obavještajnoj službi. U e-mailu iz 2015. upućenom milijarderu Peteru Thielu, Epstein je Sergeja Beljakova – diplomanta Akademije FSB-a – opisao kao „svog vrlo dobrog prijatelja“.

Epstein je Beljakova, tada čelnika Zaklade Sanktpeterburškog ekonomskog foruma, nudio kao kontakt, a nakon foruma 2015. Barak je Epsteinu javio da se ondje sastao s Lavrovom, guvernerkom ruske središnje banke Elvirom Nabiuljinom i čelnicima više ruskih banaka.

„Hvala što si sve organizirao“, napisao je Barak.

Epstein je, prema dokumentima, od Beljakova čak tražio pomoć u slučaju ruske djevojke iz Moskve koja je navodno pokušavala ucjenjivati skupinu „moćnih“ njujorških biznismena, pitajući ga jednostavno: „Prijedlozi?“

Sve to samo je dio opsežne mreže kontakata koja i dalje otvara više pitanja nego što daje odgovora, zaključuje CNN.