Vanjska politika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, zasnovana na sjedenju na više stolica, pokazala je da on ima sluha za svačije zahtjeve osim za one sopstvenih građana. Želje najvećih svjetskih igrača bespogovorno se slušaju, čak i kada su na štetu naroda Srbije. To pokazuje i niz ustupaka napravljen Kini, Americi, Rusiji... Sagovornici Nove ocjenjuju da Aleksandar Vučić više poštuje vanjske faktore nego domaću javnost, jer od njih politički i finansijski zavisi.

Odavno je poznato da je režim Aleksandra Vučića spreman odgovoriti zahtjevima mnogih svjetskih aktera, čak i na sopstvenu i štetu države, kako bi o sebi stvorio sliku velikog državnika koji odlično vodi vanjsku politiku Srbije.

To, međutim, nije slučaj sa zahtjevima sopstvenih građana, poput raspisivanja izbora, koje je u stanju ignorisati do krajnjih granica. Mnogo je primjera gdje je državama i organizacijama iz svijeta, u najmanju ruku, izlazio u susret.

Cjenkanje s Evropom o nezavisnosti tužilaštva

Tako je komesar za pravosuđe Evropske unije, Mike McGrath, na sastanku u Briselu s ministrom pravde Srbije Nenadom Vujićem, prošle sedmice pozvao na obustavu nedavno usvojenih izmjena pravosudnih zakona i njihovu hitnu reviziju.

Samo nekoliko dana ranije, iste zakone predsjednik Vučić potpisao je nakon donošenja u Skupštini, uprkos prvom upozorenju Evropske komisije. Nedugo nakon najnovijeg upozorenja EK, ministar pravde Nenad Vujić je tokom posjete Briselu predložio da Visoko vijeće tužilaštva (VVT) hitno sprovede procedure kako bi u zakonskom roku odlučilo o privremenom upućivanju javnih tužilaca, a nakon izmjena Zakona o javnom tužilaštvu.

Foto: Milos Tesic/ATAImagesJavno tužilaštvo za organizovani kriminal ranije je upozorilo da bi, uslijed novih spornih zakona Uglješe Mrdića, ostalo bez 11 tužilaca, što bi ozbiljno ugrozilo njegov rad. Vujić je iz Brisela predložio da se tužiocima koji su privremeno upućeni, u ponedjeljak 9. februara, upute pozivi da VVT-u hitno dostave svoju pisanu saglasnost za upućivanje, najkasnije do 19. februara, te da se za 20. februar zakaže sjednica na kojoj bi Vijeće moglo pravovremeno donijeti potrebne odluke u okviru zakonskog roka.

Slučaj Generalštab: Udovoljavanje porodici Trump

Kada je riječ o konkretnim primjerima koji pokazuju kako su se na štetu građana Srbije ispunjavali zahtjevi stranaca – nikako ne treba zaboraviti slučaj Generalštab. Zetu američkog predsjednika Donalda Trumpa dopalo se zdanje bombardovanog Generalštaba kako bi tu gradio luksuzni hotel.

Foto: ANDREJ CUKIC / EPA

Potpuno ignorišući struku i građane, najviši funkcioneri SNS-a, ministri Nikola Selaković i Siniša Mali, prema svjedočenjima, bili su spremni da mimo zakona traže skidanje zaštite s Generalštaba kako bi ovo zdanje dali u ruke porodici Trump. Ovaj projekat na kraju nisu zaustavila ni upozorenja struke, ni protesti građana, već odluka Trumpovog zeta, Jareda Kushnera, da se povuče iz projekta, poštujući volju građana Srbije.

Kineski ugovori i ruski utjecaj u NIS-u

Još jedan od drastičnih primjera ispunjavanja želja strancima je neobjavljivanje ugovora s kineskim kompanijama koje su rekonstruisale zgradu Željezničke stanice u Novom Sadu. Mjesecima nakon pada nadstrešnice, detalje pojedinih ugovora saznali smo tek pošto ih je, uz drugu dokumentaciju, objavilo Više javno tužilaštvo u Novom Sadu. Treba napomenuti da je Ministarstvo saobraćaja još u januaru 2024. godine, dakle prije pada nadstrešnice, saopštilo da "kineski partneri ne žele objaviti detalje ugovora".

Kad se ispunjavaju želje svih, red je da se ispoštuje i Rusija. Naftna industrija Srbije (NIS) trenutno je pod američkim sankcijama zbog većinskog ruskog vlasništva, a da bi sankcije bile uklonjene, američka administracija traži izlazak Rusije iz vlasništva.

Mađarska MOL Grupa potvrdila je 19. januara da je potpisala glavne odredbe obavezujućeg okvirnog sporazuma s ruskim Gazprom Neftom o kupovini 56,15 posto udjela u NIS-u. Za zaključenje te transakcije neophodna je saglasnost Ureda za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD-a (OFAC).

OFAC je 23. januara produžio operativnu licencu NIS-u do 20. februara. Prethodno je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov praktično stavio do znanja Srbiji da ni ne pomišlja na nacionalizaciju NIS-a, jer je prema sporazumu za to potrebna saglasnost Rusije, koja nikada nije data niti razmatrana.

Vanjski faktor može uzdrmati Vučića

Komentarišući ustupke režima strancima, nekadašnji diplomata Srećko Đukić kaže za Novu da Vučić više poštuje vanjski faktor jer je jači i može ga uzdrmati.

"Može mu uskratiti finansijsku pomoć, uvesti sankcije, bilo da je u pitanju Amerika, Rusija, EU ili Kina... On zavisi od vanjskih faktora i zato ih više i poštuje. Preživio je najteže trenutke na domaćoj sceni i nema namjeru popuštati, što pokazuje nizom konfliktnih koraka, uključujući i zakone koji će sada biti predmet trgovine s Evropskom unijom", kaže Đukić.

Dodaje da studentski i društveni pokret još uvijek nije pronašao ključ do vlasti Aleksandra Vučića koji ga može uzdrmati koliko i vanjski faktori. Zaključuje da opozicija nema snagu ni ideju da ga izazove na pravu političku bitku.

Predsjednik Demokratske stranke, Srđan Milivojević, ističe da Vučić nema razumijevanja za potrebe društva:

"Do sada je predsjednik SNS-a, u javnosti poznat kao Aleksandar Vučić, a organima gonjenja kao Oskar, imao više sluha za Albina Kurtija i stvaranje Velike Albanije. Pokazao se kao neko ko najbolje razumije potrebe mafije", kaže Milivojević, dodajući da Vučić sa svijetom pregovara po principu "moj posljednji uslov – pristajem na sve".

"Kada mu Amerikanci kažu 'skači', on ne pita zašto, nego 'koliko visoko'. Prema Srbiji se ponaša gore nego okupator, a to definitivno ubrzava njegov politički kraj", zaključuje Milivojević.