Njemačka namjerava stati ukraj ilegalnim migracijama, a istovremeno planira pooštravanje uvjeta za sticanje njemačkog državljanstva. Prema pisanju njemačkih medija, osobe koje već posjeduju njemačke pasoše, a koje javno pozivaju na uvođenje kalifata ili šerijatskog zakona, mogle bi izgubiti državljanstvo ove zemlje.

Kako navode njemački mediji, briselska podružnica Kršćansko-demokratske unije (CDU) planira na stranačkoj konferenciji u Stuttgartu, zakazanoj za 20. i 21. februar, usvojiti rezoluciju kojom bi se omogućilo da se tražitelji azila koji u Evropsku uniju ulaze iz sigurnih trećih zemalja odmah vraćaju na vanjske granice EU, bez ikakvih kontrola, prenosi Fenix magazin.

U prijedlogu dokumenta, koji su njemački mediji imali na uvid, navodi se da je za takav potez potrebna pravno obavezujuća uredba Evropske unije. Povratak ilegalnih migranata na vanjske granice EU trebao bi biti dodatno osiguran posebnim protokolom uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

Kao razlog za to navodi se činjenica da trenutna sudska praksa u vezi s Konvencijom otežava ili čak onemogućava provođenje “ovih i drugih odgovarajućih mjera” koje bi doprinijele efikasnoj zaštiti vanjskih granica Evropske unije.

Pored toga, predviđeno je i znatno pooštravanje uvjeta za naturalizaciju. To uključuje bolje poznavanje njemačkog jezika, najmanje pet godina života bez korištenja socijalne pomoći, legalan boravak u Njemačkoj u trajanju od najmanje sedam godina, kao i nekažnjavanost. Traženi nivo znanja jezika morao bi biti dokazan odgovarajućim certifikatom i dodatno provjeren usmenim testom na licu mjesta, s ciljem otkrivanja onih koji ilegalno kupuju jezične certifikate.

Osobe koje su već stekle njemačko državljanstvo, a koje na demonstracijama pozivaju na kalifat ili šerijatski zakon, trebale bi izgubiti njemačke pasoše. U prijedlogu se navodi da “isto mora vrijediti ako su strani počinitelji ili osobe s dvojnim državljanstvom osuđeni za antisemitski zločin”.

Također se predlaže da se boravak odbijenih tražitelja azila, kao i izbjeglica iz zemalja u kojima je građanski rat završen, “dosljedno prekine”.

Vođa CDU-a u Bruxellesu Tim Peters izjavio je da su “njemačka vlada i EU na pravom putu u borbi protiv ilegalnih migracija. Ali sada se radi o tome da se stvari podignu na sljedeću razinu”.

U međuvremenu, podaci pokazuju da se broj zahtjeva za azil u Evropskoj uniji smanjuje. Prema informacijama koje je objavila Evropska agencija za azil (EUAA) sa sjedištem na Malti, u 2025. godini je u periodu od januara do juna podneseno 399.000 novih zahtjeva za azil, što je 114.000 manje nego u istom periodu 2024. godine.

Riječ je o padu od 23 posto, a brojke obuhvataju sve članice Evropske unije, kao i Norvešku i Švicarsku. Tokom prvih šest mjeseci ove godine, Francuska je bila na prvom mjestu po broju zahtjeva sa 78.000, slijede Španija sa 77.000, Njemačka sa 70.000 i Italija sa 64.000 zahtjeva.

Pad broja zahtjeva u velikoj mjeri se pripisuje svrgavanju Bashara al-Assada, što je značajno smanjilo broj Sirijaca koji traže međunarodnu zaštitu.

Najveću grupu podnosilaca zahtjeva u tom periodu činili su državljani Venezuele sa 49.000 zahtjeva, ispred Afganistanaca sa 42.000 i Sirijaca sa 25.000 zahtjeva. Gotovo svi Venezuelanci su zahtjeve podnijeli u Španiji, gdje im zajednički jezik olakšava integraciju.

Broj zahtjeva za azil smanjen je u većini glavnih zemalja, izuzev Francuske. Najveći pad zabilježen je u Njemačkoj, gdje je broj zahtjeva smanjen za 43 posto, zatim u Italiji sa padom od 25 posto i u Španiji sa 13 posto.