Posljednjih mjeseci traje prava trakavica na relaciji Parlament Bosne i Hercegovine - Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA). Od agencije se traže finansijski izvještaji, plate zaposlenika i slično, što rukovodstvo agencije odbija dostaviti.

BHANSA dostavila je dopis Komisiji za saobraćaj i komunikacije Parlamenta BiH, u kojem se Agencija očituje o zahtjevima Komisije u vezi s finansiranjem, platama zaposlenika, brojem kontrolora zračnog prometa i javnim nabavkama.

Kako se navodi u dopisu, BHANSA nije u mogućnosti dostaviti podatke o mjesečnom iznosu sredstava potrebnih za rad Agencije jer troškovi zavise od obima aktivnosti, faza tekućih projekata, rokova dospijeća ugovornih obaveza i drugih varijabilnih faktora.

"Svaki pokušaj paušalnog izračuna mjesečnih troškova dao bi nepreciznu i potencijalno obmanjujuću sliku stvarnog poslovanja BHANSA-e", navodi direktor Agencije Davorin Primorac, inače zet lidera HDZ-a Dragana Čovića.

Kada je riječ o zahtjevu za dostavu podataka o platama po radnim mjestima uz imena zaposlenika, BHANSA u pismu podsjeća da pojedinačne isplate plata nisu javne u skladu sa Zakonom o radu u institucijama BiH te da se radi o ličnim podacima zaštićenim Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH.

Primorac ističe da se ne može primijeniti ni izuzetak iz Zakona o slobodi pristupa informacijama koji se odnosi na objavu plata iz budžetskih sredstava.

"BHANSA nije budžetski korisnik i plate naših zaposlenika ne isplaćuju se iz budžeta institucija BiH", naglašava Primorac.

Agencija je, međutim, dostavila podatke o ukupnom broju zaposlenih. BHANSA trenutno zapošljava 505 radnika: 150 u Mostaru, gdje je sjedište Agencije, 201 u Sarajevu, 126 u Banjoj Luci i 28 u Tuzli.

Od tog broja, 147 su kontrolori zračnog prometa – 72 oblasna kontrolora u Sarajevu i Banjoj Luci, 32 aerodromska i prilazna radarska kontrolora u Sarajevu, te 43 aerodromska i prilazna proceduralna kontrolora u Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli.

Treba istaći i da je u posljednjih šest mjeseci BHANSA-u napustilo osam kontrolora zračnog prometa, koji su posao nastavili u inostranstvu, dok su tokom 2025. godine zaposlena 22 nova kontrolora. Time Agencija trenutno raspolaže sa 14 kontrolora više u odnosu na isti period prethodne godine.

"Ovi podaci jasno pokazuju da kontinuirano zapošljavamo, školujemo i obnavljamo kadar, te da su operativni kapaciteti kontrole zračnog prometa stabilni i adekvatni", navodi Primorac.

Komisiji je dostavljen i godišnji finansijski izvještaj za 2024. godinu, zajedno s izvještajem nezavisnog revizora, objavljenim u Službenom glasniku BiH, u kojem su vidljivi ukupni iznosi izdvojeni za plate i naknade zaposlenika.

Iz BHANSA-e ističu da sve ključne finansijske akte odobravaju Vijeće ministara BiH i nadležna tijela u okviru EUROCONTROL-a, dok godišnji troškovnik i izvještaj o utrošku sredstava razmatra Prošireni komitet u kojem učestvuju predstavnici EUROCONTROL-a i IATA-e.

Agencija se finansira isključivo iz prihoda ostvarenih pružanjem usluga u zračnoj plovidbi, pri čemu se gotovo 90 posto prihoda ostvaruje iz rutnih naknada koje se, u skladu s Multilateralnim sporazumom, naplaćuju putem EUROCONTROL-a.

"Ne koristimo sredstva iz budžeta BiH. Sva sredstva su namjenska i koriste se isključivo za pokriće stvarnih troškova pružanja usluga, uz istovremeni značajan doprinos javnim finansijama kroz poreze i doprinose", ističe direktor BHANSA-e.

U vezi sa zahtjevom za dostavu svih ugovora o javnim nabavkama, BHANSA navodi da ugovori nisu dostavljeni zbog obima zahtjeva i velikog broja pojedinačnih predmeta. Istovremeno naglašavaju da je oblast javnih nabavki u potpunosti transparentna i u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH, što potvrđuju i pozitivni revizorski izvještaji.

Na zvaničnoj internet stranici BHANSA-e dostupne su sve odluke o dodjeli ugovora, s podacima o predmetu nabavke, izabranom ponuđaču, vrijednosti ugovora i obrazloženju odluka, kao i Plan javnih nabavki.

"Ovakav način rada omogućava potpun javni uvid i potvrđuje zakonitost, transparentnost i odgovoran odnos BHANSA-e prema upravljanju sredstvima", zaključuje Primorac.