Francuski predsjednik Emmanuel Macron će ovog četvrtka na sastanku evropskih lidera zagovarati svoju, izrazito francusku viziju ekonomske budućnosti Evrope.

Međutim, ne može računati na podršku Njemačke i Italije, dviju zemalja čije se vizije za Uniju sve više podudaraju. Obje države su skeptične prema velikim planovima francuskog predsjednika i okupljaju podršku za drugačiji pristup, s većim naglaskom na slobodnu trgovinu i poslovanje, piše Politico.

Šta Macron želi?

Macronova je ambicija pretvoriti sastanak lidera EU "u ključan trenutak", rekao je izvor blizak francuskom predsjedniku. Njegov plan, koji je prošle sedmice predstavio predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen i predsjedniku Vijeća Antóniju Costi, predviđa Evropu s većim javnim ulaganjima, smanjenom ovisnošću o trgovinskim partnerima, diversifikacijom lanaca snabdijevanja, snažnijom podrškom domaćoj industriji kroz pravila "Kupuj evropsko" u javnoj nabavi, te s manje birokratije.

Njemački kancelar Friedrich Merz i italijanska premijerka Giorgia Meloni s tim se vjerovatno neće složiti. Posljednjih sedmica su jasno dali do znanja da preferiraju pristup koji bi podstakao evropsku industriju, ali s manje protekcionističkih tonova kako bi se izbjeglo otuđivanje potencijalnih trgovinskih i investicijskih partnera.

"Moramo ponovo učiniti našu ekonomiju konkurentnom", rekao je Merz njemačkim zastupnicima krajem januara, ističući kako Evropa više od decenije zaostaje za SAD-om i Kinom.

Francuskim planovima "Made in Europe" još oštrije se protive Estonija, Finska, Latvija, Litvanija, Holandija i Švedska. U zajedničkom dokumentu upozorile su da insistiranje na evropskoj preferenciji rizikuje odvraćanje investicija od EU. Suočen s takvim otporom, Macronu će biti teško pridobiti novi evropski "moćni par", posebno jer se na njega u Briselu gleda kao na predsjednika na odlasku.

Nova ravnoteža snaga

Macronovu najnoviju inicijativu potaknule su prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da će, ako bude ponovo izabran, uvesti carine na izvoz iz EU. Iako su se tenzije s Washingtonom smirile, Pariz smatra da Brisel ne smije spuštati gard.

No, čak i u odnosu prema nepredvidivom Trumpu, Macronov stav se razlikuje od novog italijansko-njemačkog partnerstva. Meloni i Merz zauzimaju oprezniji pristup.

"I Merz i Meloni manje su skloni od Macrona naljutiti predsjednika Trumpa", kaže Alberto Rizzi, politički analitičar iz Evropskog vijeća za vanjske odnose. "Rim i Berlin su, za razliku od Pariza, izloženiji u pogledu javne nabavke, naročito vojne opreme."

Merz i Meloni odlučno protiv

Njemačka je prošlog mjeseca s Italijom potpisala zajednički dokument u kojem su iznijeli svoje prioritete – vrstu dokumenta kakav su Francuska i Njemačka inače zajedno sastavljale. U njemu su podržali blaži stav o evropskoj preferenciji koji bi se primjenjivao samo na "ključne strateške sektore".

Mjere "Made in Europe" koje zagovara Francuska u njemačkim dokumentima se ne spominju. Ova razlika u stavovima ponovo je došla do izražaja dok se Komisija muči s finaliziranjem svog Industrijskog sporazuma, ključne mjere koju zagovara povjerenik za unutrašnje tržište Thierry Breton, bliski Macronov saveznik.

Meloni i Merz istog dana organizuju i sastanak prije samita s više od deset zemalja istomišljenica kako bi razgovarali o prioritetima, ali bez Macrona. Francuski predsjednik je bio pozvan, ali do petka još nije potvrdio dolazak.