Plutajuća deponija u istočnoj Bosni prostire se na hiljadama kvadratnih metara. Ova ekološka drama ponavlja se svake godine, razotkrivajući duboke strukturalne probleme cijelog regiona.

Gotovo svake zime scenario je identičan: obilne kiše i topljenje snijega uzrokuju porast vodostaja. Međutim, najveći problem nisu same poplave, već ilegalne deponije. U mnogim ruralnim dijelovima Bosne i Hercegovine ne postoji funkcionalan sistem odvoza otpada. Zbog toga se smeće često ilegalno odlaže uz same obale rijeka uzvodno. Slična situacija je i u susjednim zemljama, Srbiji i Crnoj Gori, gdje mnogi otpad bacaju direktno u prirodu, piše njemački Geo.de.

Kada nastupi kišni period, bujice povlače taj otpad sa sobom. Manje, zagađene rijeke ulijevaju se u Drinu, a smeće se zaustavlja iznad Višegrada. Tamošnja hidroelektrana i brane služe kao barijera, zbog čega se formira ogromna plutajuća površina otpada. Satelitski snimci EU servisa Copernicus pokazuju šokantan prizor: smaragdno zelena površina vode potpuno je prekrivena plastičnim bocama, ostacima namještaja, kućanskim aparatima, pa čak i medicinskim otpadom. Lokalno stanovništvo ovaj period ironično naziva "sezonom smeća".

Ekološka katastrofa i prijetnja zdravlju

Posljedice po okoliš su ogromne. Otpad ugrožava ribe, ptice i druge životinje, dok štetne tvari i mikroplastika ulaze u cijeli riječni sistem. Drina teče u dužini od 346 kilometara kroz BiH i Srbiju. Ukoliko se zagađenje nastavi, problem bi se mogao proširiti daleko izvan granica regiona.

Radnici svake godine sedmicama uklanjaju smeće iz rijeke. Prema riječima mještana, taj otpad se kasnije spaljuje na deponiji, pri čemu se u zrak ispuštaju otrovne čestice. Stanovnici Višegrada, koji žive svega nekoliko kilometara od ovih brda smeća, već pate od ekstremno visokog zagađenja zraka.

Potreba za regionalnom saradnjom

Kako bi se suzbili ovi ekološki problemi, predstavnici Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore sastali su se još 2019. godine, ali bez značajnijeg uspjeha. Eurasian Research Institute ističe da su ključne mjere dosljedno provođenje zakona o otpadu, proširenje općinskih sistema upravljanja otpadom, te veće naknade za finansiranje boljeg odvoza. Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICDPR) u svojoj analizi zahtijeva strogu koordinaciju ove tri države.

Paradoks je u tome što je rijeka Drina tokom ljeta pravi turistički raj. Njena voda tada svjetluca u smaragdno zelenoj boji, privlačeći brojne turiste. Kanjon rijeke Tare, koji pripada slivu Drine, dubok je 1.800 metara i predstavlja drugi najdublji kanjon na svijetu, zaštićen kao UNESCO svjetska baština. Prema izvještajima agencije AP, ovaj prirodni biser privlači ogroman broj ljubitelja raftinga – ali samo ljeti, jer se zimi pretvara u ekološku noćnu moru.