Enormni rast rada na crno u građevinskom sektoru: Upućeno osam anonimnih prijava nadležnim institucijama u KS saznaje Crna-Hronika.

Zbog alarmantnog rasta rada na crno i nelojalne konkurencije u građevinskom sektoru, danas je nadležnim institucijama u Kantonu Sarajevo upućeno osam anonimnih prijava koje se odnose isključivo na nelegalno poslovanje u ovoj oblasti.

Kako se navodi u prijavama, neregistrovani izvođači radova – moleri, zidari, tesari, električari, vodoinstalateri i keramičari – godišnje, prema procjenama, „operu“ oko 500 miliona KM, bez uplate ijednog feninga poreza, doprinosa ili drugih zakonskih obaveza. Poslovi se, kako se tvrdi, ugovaraju isključivo gotovinom, bez ugovora i bez fiskalnih računa.

Legalni na udaru, nelegalni bez kontrole

Posebno se ističe neravnopravan položaj registrovanih firmi koje, zbog minimalnih dugovanja, vrlo brzo ulaze u blokadu računa. Prema podacima Centralne banke BiH, od januara 2026. godine broj blokiranih računa malih i srednjih preduzeća porastao je na 108.000.

„Dok se registrovanim firmama blokira račun zbog duga od 20 KM, nelegalni izvođači mogu renovirati desetine stanova bez ikakvih obaveza prema državi“, navodi se u prijavi.

Podnosioci apela pozivaju građane i privrednike da prijavljuju sve sumnje na nelegalno poslovanje, upozoravajući da će, u suprotnom, legalni sektor biti potpuno ugušen.

Oštra rasprava na društvenim mrežama

Objava o prijavama izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama. Dok jedni podržavaju strožije kontrole i smatraju da se rad na crno mora sankcionisati, drugi upozoravaju da je problem dublji i da leži u previsokim nametima i nefunkcionalnom sistemu.

Posebna pažnja u komentarima posvećena je online prodaji putem društvenih mreža, naročito tzv. „live“ prodajama, za koje građani tvrde da gotovo uopće nisu pod nadzorom inspekcija. Postavljaju se pitanja o fiskalnim računima, radnom vremenu, prijavljenim radnicima, porijeklu robe, protivpožarnoj zaštiti i obavezama prema brzim poštama.

„Legalni prolaze kroz iglene uši“

S druge strane, dio građana i zanatlija ističe da su visoki mjesečni nameti, doprinosi, knjigovodstveni troškovi i PDV glavni razlog zbog kojeg se mnogi odlučuju na rad u sivoj zoni.

„Nameti prelaze 800 KM mjesečno, a kada se odbiju gorivo, alat, hrana i porezi, majstor jedva preživi. Zimi nema posla, a sistem ne pravi razliku“, navodi jedan od komentara.

Podijeljena javnost, sistemski problem

Dok jedni smatraju da bez prijava nema reda ni stabilnog budžeta, drugi upozoravaju da se povjerenje građana u državu mora prvo vratiti kroz transparentno trošenje javnog novca, funkcionalno zdravstvo i pravedniji poreski sistem.

Jedno je sigurno – problem rada na crno u BiH više nije marginalan, a građevinski sektor postao je jedno od glavnih žarišta sive ekonomije, čije posljedice trpe i država i oni koji posluju legalno.