Piše: Haris IMAMOVIĆ / Odgovor.ba

U obraćanju na Molitvenom doručku, čiji je simultani prevod uživao saslušao i neformalni vođa Republike Srpske Milorad Dodik, američki predsjednik Donald Trump je pričao uglavnom o sebi, ali i o drugim temama: migracijama, energentima, religiji, itd.

Ono što je našoj javnosti najzanimljivije svakako su trenuci, u kojima je Trump govorio o ugroženosti kršćana u svijetu, budući da je to tema preko koje Dodik nastoji da sebe i svoje sljedbenike predstavi Trumpovim štićenicima.

Trump je svoje obraćanje počeo s time da američki predsjednici u novijoj historiji nisu uradili mnogo za vjeru. Štaviše, htjeli su, veli, da budu neutralni ili su čak pristajali da budu izravno protiv vjere. “Naročito Demokrate”, kazao je Trump i zapitao se zašto Demokrate dolaze na Molitveni ručak ili bilo šta drugo što ima veze s vjerom.

Dodik, progonjeni nigerijski kršćanin

Idućih dvadesetak minuta Trump je govorio o nekim drugim, nevjerskim pitanjima, uglavnom politici svoje administracije. A onda se, pobrajajući svoje uspjehe, vratio vjerskim temama. 

Pričao je, naime, kako je u svom prvom mandatu pobijedio ISIS. A onda je, veli, pokraden na izborima 2020. i jedna od brojnih posljedica njegovog odsustva iz Bijele kuće, u periodu 2020-2024, bila je obnova ISIS-a. 

“Čak i sada ISIS postoji u maloj mjeri. Neki dan smo ih namlatili u Nigeriji, jer su ubijali kršćane. To je nešto što ne možete raditi. Kada se kršćani nađu pod napadima, morate znati da će predsjednik Trump reagovati nasilno i okrutno”, kazao je o sebi američki predsjednik.

Slušajući navedene rečenice, Milorad Dodik se zasigurno, barem na trenutak, osjetio kao progonjeni nigerijski kršćanin. To je djelatna solidarnost kakvu on očekuje od američkog predsjednika. Na stranu to što vazdušna intervencija SAD-a u Nigeriji nije donijela ni do kakve promjene na terenu, te je izvedena isključivo u PR svrhe.

Međutim, zadovoljstvo ugroženog kršćanina Dodika nije dugo trajalo, jer je Trump ubrzo krenuo da govori o svom prijateljstvu sa kraljem Saudijske Arabije.

Kako prenosi Trump, saudijski kralj mu je kazao: “Do samo prije godinu i po, svi smo mislili da je Amerika mrtva. A sada ponovo imate najprivlačniju zemlju na svijetu (The hottest country in the world)".

Zanimljivo bi bilo čuti kako je ugroženi kršćanin iz Bakinaca objasnio sebi da je Zaštitnik Kršćanstva u tako prisnim odnosom sa Čuvarom Dva Sveta Harema, da ga čak uzima kao mjerodavnu osobu da ocjenjuje generalno stanje američke nacije.

Šta je tek neformalni vođa Republike kršćanske kazao kada je vidio da je Trump u novembru prošle godine priredio prijestolonasljedniku Muhamedu bin Salmanu u Washingtonu doček kakav nije priredio nijednom lideru nijedne kršćanske zajednice, a naročito ne onih ugroženih.

Vjeruje li Trump u Boga?

U nastavku govora, Trump govori kako u Americi političari izbjegavaju spominjati Boga, ali je, veli, tokom 2025. u Americi prodato više primjeraka Biblije nego i u jednoj ranijoj godini. Trump zatim navodi, kako puno više mladih Amerikanaca ide u crkvu, nego ranije.

”Uvijek sam govorio: ne možete imati veliku zemlju, ako nemate vjeru. Morate vjerovati u nešto. Morate vjerovati da to što radite - radite s razlogom. Svi mi idemo na posao, radimo, ponašamo se… Ja se ponašam, jer me je strah Boga. Ne želim nadrljati”, kaže Trump i baca pogled ka nebesa, a masa se smije.

Nedavno je Mehdi Hassan, u živoj debati sa mladim desničarima, upitao jednog od sagovornika - vjeruje li zaista da je Trump vjernik. Ovaj je brzo i bez nelagode odgovorio da ne vjeruje. Ali vjeruje, veli, da Trump, u konačnici, radi u korist kršćanstva.

Kao da je i sam svjestan toga, Trump veli u govoru da su neki svećenici, koji su ga podržali, rekli da nisu sigurni čita li Bibliju, niti da li ju je ikada pročitao, ali su uvjereni da je on pravi čovjek da bude predsjednik.

On dalje u svom govoru na Molitvenom doručku podsjeća da je ukinuo jedan zakon (Johnson’s Amendment) koji se ranije navodno koristio kao sredstvo za ograničavanje slobode govora kod propovjednika.

Prije se, veli, kada bi neki propovjednik govorio ono što se vlastima ne sviđa mogao iskoristiti poreski sistem da se istog ućutka. To je uveo bivši predsjednik Lyndon Johnson, nakon što se javno sukobio sa nekim pastorom.

Trump veli da se s ovim problemom upoznao, kada mu je u toranj na Manhattanu došla neka ogromna delegacija, koju su činili kršćanski propovjednici, ali i rabini, muslimanske vjerske vođe (sic!), itd. 

Aktuelni američki predsjednik veli da je ukinuo to zlo slovo zakona, koje je decenijama ograničavalo slobodu govora vjerskih službenika.

Dodik na sve ovo aplaudira, ali i guta knedlu na spomen muslimanskih vjerskih vođa u Americi, koji su stali uz Trumpa.

Dodik na Nagorno-Karabahu

Najpotresniji dio Trumpovog govora jeste onaj o Miriam Ibrahim, kršćanki iz Sudana, koju je, kako veli američki predsjednik, šerijatski sud u domovini osudio na bičevanje i, u konačnici, na smrt zato što se udala za kršćanina i pokrstila, uporno odbijajući da se vrati u islam. 

Miriam je, kaže Trump, spašena nakon međunarodne akcije u koju se uključio i on lično. Ponosan je na to, kaže.

I u spomenutoj Saudijskoj Arabiji, zakonodavstvo se zasniva na šerijatu, a propisana kazna za konverziju s islama na kršćanstvo je smrt. Bilo bi zanimljivo vidjeti kako bi Trump reagovao da se slučaj Miriam Ibrahim desio u Saudijskoj Arabiji, umjesto u Sudanu, da li bi tada reagovao na isti način; da li bi uopće reagovao.

Trump je kazao kako radi naporno na okončanju rata u Sudanu, te da će, ako uspije, to biti ukupno deveti rat, koji je zaustavio.

“Zaustavio sam”, veli, “osam ratova: Kambodža - Tajland, Kosovo - Srbija, Pakistan - Indija, Izrael - Iran, Armenija - Azerbejdžan…”

Trump se zatim pohvalio da ga je, nakon sklapanja mira između Armenije i Azerbejdžana, pozvao lično Putin i čestitao mu, kazavši: “Kako si to uspio, ja sam deset godina bezuspješno radio na tome?”

Sporazum predviđa izgradnju Zangezur koridora koji će prolaziti kroz armensku teritoriju i spajati eksklavu Nahčivan sa glavnicom azerbjedžanske teritorije. 

Aram Hamparian, izvršni direktor Armenskog nacionalnog komiteta u Sjedinjenim Državama, nazvao je Trumpov sporazum “normalizacijom etničkog čišćenja, a ne mirom”. Hamparian je kazao kako Trump nije pokazao nikakav interes za povratak Armenaca na područje Nagorno-Karabaha, sa kojeg su otišli 2023, po uspjehu azerbejdžanske vojne ofanzive i slomu Republike Artsakh, armenske paradržave samoproglašene 1991. na teritoriji Azerbejdžana.

Hajde što Donald Trump i Vladimir Putin nisu stali u zaštitu ugrožene kršćanske populacije Nagorno Karabaha pred vojnom akcijom azerbejdžanskih muslimana. Ali šta tek reći o pomalo zaboravljenoj činjenici da je sam Milorad Dodik, kao predsjednik Republike Srpske, u oktobru 2023. javno podržao vojnu akciju Azerbejdžana protiv Armenaca kršćana.

Kada koncept “sukoba civilizacija” primijenimo u stvarnosti, vidimo da Trump brine o bjelosvjetskim kršćanima koliko Dodik brine o kavkaskim. Samo kad je tako, ne znam čemu se nada. A možda se i ne nada ničemu, već samo naivne sljedbenike i suparnike hrani anahronim narativom o ratu civilizacija, kako bi izgledalo da mu politika ne oskudijeva u smislu.

Oružje, novac i ugroženi kršćani

Jednako kao i u pogledu Azerbejdžana, Trump je reagovao i u pogledu Siriji, gdje je manje-više priznao činjenično stanje. Kada je novembru prošle godine u Ovalnom uredu primio novog sirijskog vođu Ahmeda eš-Šeru, autor Večernjeg lista Hassan Haidar Diab negodovao je zbog ovakve američke politike prema Eš-Šeri, koji se, kako veli Diab, “prikazuje kao ‘reformirani’ vođa, no njegovo ponašanje i dalje odražava staru brutalnost - njegovi ljudi provode represiju nad kršćanima, alavitima i Druzima”.

Ako islamofobi, poput Dodika, Diaba i drugih, uvjere sebe da će vjerska pristrasnost u korist kršćana biti glavni činilac, koji će oblikovati američku politiku na zapadnom Balkanu, grdno će se na kraju razočarati. 

Umjesto kad mu je, u svojim nadama, pripisao vjersku principijelnost, Hassan Haidar Diab je mnogo bliže stvarnosti, kada Trumpa sagledava iz jedne cinične perspektive, pa veli: “Da su Bin Laden i Al-Bagdadi danas živi, teško je isključiti mogućnost da bi Trump, u svojoj logici ‘poslova, a ne ideologije’, razmotrio sastanak i s njima, ako bi od toga imao političku korist.”

Isto važi i za ostale.

Američki potpredsjednik J. D. Vance je danas napisao da je, tokom posjete Jerevanu, odao počast žrtvama Armenskog genocida iz 1915. Ali objava je, vjerovatno usljed pritiska turske strane, ubrzo obrisana za X-a.

Michael Flynn, koji je proteklih dana bio glavni domaćin Dodiku u Sjedinjenim Državama, napisao je da “Dejtonski sporazum treba preispitati”. Prije nekoliko mjeseci, kada je nudio svoje lobističke usluge ministru vanjskih poslova Elmedinu Konakoviću, isti taj Flynn je napisao kako je “potrebno da Trumpova administracija  očuva Dejtonski sporazum i izbjegne povratak u stanje etničkih ratova”. Dakle, isti čovjek, sa dva suprotna stava, zavisno od toga ko koji dan plaća.

Cinična istina o ljudima, koji kreiraju američku vanjsku politiku jeste da tu nema nikakvog idealizma, čak ni onog utemeljenog na vjerskoj mržnji i predrasudama. Kada se nalaze na mjestu donosilaca odluka, ti ljudi će, kao što vidimo u slučaju Rusije, Azerbejdžana, Sirije, itd, cijeniti ne kako se molite bogu, već koliko oružja i ljudstva imate. Kada, poput Flynna, više ne budu donosioci odluka, onda će vam za koji milion dolara sreditit sastanak i fotografiju sa svojim bivšim kolegama, a ovi će imati vremena da vas slušaju u ovisnosti od toga koliko divizija imate i koliki realan problem možete napraviti na komadiću planete gdje se pitate. Sve ostalo izaziva veliki zijev.