Izrael se pridružio "Odboru za mir", inicijativi američkog predsjednika Donalda Trumpa, objavio je jučer premijer Benjamin Netanyahu tokom posjeta Washingtonu, gdje se sastao s Trumpom i državnim sekretarom Marcom Rubiom, piše Reuters. Nakon sastanka s Rubiom objavljene su snimke na kojima Netanyahu potpisuje dokument o pristupanju Izraela odboru. Netanyahu je kasnije na društvenoj mreži X potvrdio da je "potpisao pristupanje Izraela kao člana Odbora za mir". S Trumpom je nakon toga razgovarao o Iranu.

Odbor je ovlašten rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a, usvojenom sredinom novembra, za uspostavu međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi. U toj je regiji u oktobru započelo krhko primirje prema Trumpovom planu, koji su potpisali Izrael i Hamas.

Prema tom planu, odbor je trebao nadgledati privremenu upravu u Gazi. Trump je naknadno najavio da će se odbor, kojim on predsjeda, proširiti i baviti globalnim sukobima. Prvi sastanak odbora održat će se 19. februara u Washingtonu, a tema će biti obnova Gaze.

Brojni stručnjaci za ljudska prava smatraju da Trumpovo vođenje odbora zaduženog za upravljanje stranim teritorijem nalikuje kolonijalnoj strukturi. Očekuje se da će članstvo Izraela izazvati dodatne kritike jer u odboru ne učestvuje nijedan Palestinac.

Države su oprezno reagovale na Trumpov poziv za pridruživanje odboru, koji je pokrenut krajem januara. Mnogi stručnjaci izražavaju zabrinutost da bi odbor mogao potkopati autoritet Ujedinjenih naroda. Dok su se neki bliskoistočni saveznici Washingtona pridružili, mnogi tradicionalni zapadni saveznici ostali su po strani.

Primirje u Gazi uporno se krši, a od njegovog početka u oktobru zabilježena je pogibija najmanje 580 Palestinaca i četiri izraelska vojnika, prema palestinskim, odnosno izraelskim podacima, prenosi Index.hr.

Sljedeća faza Trumpovog plana za Gazu predviđa rješavanje složenih pitanja poput razoružanja Hamasa, što ta grupa dugo odbija, daljnje povlačenje Izraela iz Gaze i raspoređivanje međunarodnih mirovnih snaga.

U izraelskim napadima na Gazu ubijeno je više od 72.000 ljudi, prema podacima ministarstva zdravstva u Gazi. Napad je izazvao krizu gladi i doveo do internog raseljavanja cjelokupnog stanovništva Pojasa Gaze.

Više stručnjaka za ljudska prava, naučnika i UN-ovih istraga navodi da se radi o genocidu.