Naime, barem prema odgovorima koje smo dobili iz Delegacije EU u Sarajevu, EU neće podržati energetska rješenja koja se ne temelje na obnovljivim izvorima energije, u skladu s energetskim politikama EU-a.

Američki investitori, među kojima je i Bechtel, žele graditi Južnu interkonekciju, plinovod koji bi ukapljeni plin s terminala na Krku trebao dovesti do Bosne i Hercegovine. Trenutačno se razgovara o dodjeli koncesije. U prvoj fazi planirano je pokrivanje plinskom mrežom u Federaciji, a nakon toga i u Republici Srpskoj. Također se spominje mogućnost izgradnje plinskih elektrana. EU, međutim, ne dijeli ove planove i inzistira na svojoj viziji energetske budućnosti Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana.

"Energetska politika EU-a temelji se na prelasku na čistu energiju i ostvarivanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Osim što je važan element procesa pristupanja EU-u, za Bosnu i Hercegovinu ovo također predstavlja značajnu priliku za modernizaciju energetskog sektora, privlačenje investicija i unapređenje dugoročne energetske sigurnosti", naglasili su u odgovoru Nezavisnima novinama.

Fokus na obnovljivim izvorima energije

Na pitanje bi li, eventualno, EU bila spremna financirati ili sudjelovati u financiranju američkih plinskih projekata, odgovorili su kako se EU fokusira na podršku prelasku na obnovljive izvore energije.

"EU pruža značajnu financijsku pomoć za podršku prelasku na obnovljive izvore energije, bolju energetsku učinkovitost i poboljšanu digitalizaciju, uključujući i Reformsku agendu Bosne i Hercegovine u okviru Plana rasta. U zamjenu za napredak u ostvarivanju reformskih koraka, uključujući i energetsku tranziciju, Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti do 976,5 milijuna eura. Financijska potpora EU-a ne obuhvaća projekte koji bi povećali dugoročnu ovisnost o fosilnim gorivima ili bili u suprotnosti s klimatskim ciljevima", objasnili su.

Pojasnili su kako postoji još jedan važan razlog za odustajanje od izgradnje infrastrukture za fosilna goriva.

"Važnost prelaska na čistu energiju ogleda se i u Mehanizmu EU-a za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM). Kako se CBAM bude postupno uvodio, proizvodnja s visokim udjelom ugljika suočit će se s dodatnim troškovima prilikom izvoza u EU. Kako bi gospodarstvo Bosne i Hercegovine ostalo konkurentno, zemlja će morati smanjiti emisije i ulagati u čišću energiju", pojasnili su.

Iz svega je jasno kako bi izgradnja plinske infrastrukture u Bosni i Hercegovini mogla stvoriti probleme u ispunjavanju klimatskih ciljeva EU-a. Za EU je, kako je nedavno objašnjeno, plin tranzitno gorivo koje je prihvatljivije od ugljena jer emitira manje štetnih čestica, ali bi trebalo izaći iz uporabe čim se u mrežu uvede dovoljno obnovljivih izvora, na čemu EU sada radi.

Između Bruxellesa i Washingtona

Energetska politika predstavlja jedno od najvećih razmimoilaženja između Bruxellesa i Washingtona. Nova administracija Donalda Trumpa u Americi želi razviti mrežu fosilnih goriva, uključujući i ugljen, naftu i plin, a globalno žele stvoriti gospodarska partnerstva sa zemljama koje bi uvozile američke energente, uključujući i plin. Iako EU i dalje kupuje američki plin, i nastavit će to barem još jedno desetljeće, plan je da se Europa što je moguće više učini samoodrživom kada su u pitanju energenti.

EU, koja sama nema velike količine nafte i plina, želi voditi neovisnu energetsku politiku i naglasak staviti na hidropotencijale, vjetar, sunce i nuklearnu energiju, ovisno o zemlji.

Oaj problem nije nov, jer je i bivša administracija Joea Bidena bila svjesna kako će EU prestati financirati plinske projekte, pa je Michael Murphy, tadašnji američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini, pokušao ubrzati planove za izgradnju Južne interkonekcije. U tom smislu, strategije Murphyja i Johna Ginkela, sadašnjeg vršitelja dužnosti veleposlanika SAD-a u Bosni i Hercegovini, ne razlikuju se, osim što je istekao rok do kojeg su europski investitori bili spremni podržati financiranje Južne interkonekcije.

Bosna i Hercegovina mogla bi se naći u zanimljivom problemu, jer je zainteresirana diverzificirati svoju energetsku opskrbu od Rusije kupovinom ukapljenog plina, otuda i interes za Južnu interkonekciju. Istodobno, sukladno europskom putu, morat će slijediti europske klimatske ciljeve.