Posljednjih sedmica Merz tvrdi kako Nijemci ne rade dovoljno i prečesto odlaze na bolovanje, što usporava ekonomski rast.

Takva poruka nije najmudriji politički potez u ključnoj godini regionalnih izbora, čak ni u zemlji čija se tradicionalna slika o sebi temelji na marljivosti i napornom radu kao moralnim imperativima, navodi Politico.

Merzov poziv na više rada dolazi u trenutku dok se bori da oživi dugotrajno stagnirajuću njemačku ekonomiju i promoviše tržišne politike za jačanje konkurentnosti, dijelom i rješavanjem manjka kvalifikovane radne snage u zemlji i širom EU.

"Moramo raditi više"

No, poruka stiže i u politički osjetljivom trenutku uoči niza pokrajinskih izbora koji se smatraju ključnim testom nacionalnog raspoloženja, dok se njegova konzervativna stranka bori protiv rastuće krajnje desnice, piše Politico.

Uprkos tome, kancelar nije odustao od gotovo prijekornog tona prema sunarodnjacima.

"Ukupna produktivnost naše nacionalne ekonomije nije dovoljno visoka", rekao je Merz u nedavnom govoru predstavnicima industrije u istočnoj Njemačkoj, ističući rad s nepunim radnim vremenom kao problem. "Da budem još direktniji: ravnoteža između poslovnog i privatnog života i četverodnevna radna sedmica neće biti dovoljni za održavanje sadašnjeg nivoa blagostanja naše zemlje. Zbog toga moramo raditi više."

Tokom nedavnog predizbornog skupa u jugozapadnoj pokrajini Baden-Württemberg, gdje konzervativci uoči izbora 8. marta vode za jednocifren postotak, Merz je ponovio svoj stav. Osudio je broj dana bolovanja koje zaposleni Nijemci u prosjeku koriste – gotovo tri sedmice godišnje, što je, kako je rekao, znatno iznad prosjeka EU.

"Je li to zaista ispravno? Je li to zaista neophodno?", upitao je Merz, stišćući šaku. "Možemo li razgovarati o tome kako stvoriti bolje podsticaje da ljudi rade umjesto da idu na bolovanje kad su bolesni?" Dodao je: "U ovoj Saveznoj Republici Njemačkoj moramo zajedno ostvariti veći ekonomski učinak nego što ga trenutno imamo."

Sad mu se rugaju na društvenim mrežama

Prema nedavnim podacima državnog statističkog zavoda, Nijemci su po prosječnom broju sedmičnih radnih sati pri samom dnu Evropske unije – treći otpozadi.

Veliki dio razloga leži u činjenici da je udio njemačkih radnika koji rade na nepuno radno vrijeme na rekordno visokom nivou. Merzovi konzervativci nedavno su predložili mjeru za povećanje ukupnog broja radnih sati ukidanjem "zakonskog prava" na nepuno radno vrijeme, osim ako zaposlenik nema poseban razlog, poput brige o djeci ili daljeg obrazovanja.

Prijedlog – naslovljen "Nema zakonskog prava na životni stil na pola radnog vremena" – razljutio je mnoge Nijemce svojim pokroviteljskim tonom. Posebno pogođenima su se osjetile mnoge Nijemice, koje znatno češće od muškaraca rade na nepuno radno vrijeme.

"Ovo nije životni stil koji sam ja odabrala", rekla je za njemačku javnu televiziju jedna žena iz Porajnja-Falačke, zapadne pokrajine u kojoj se izbori održavaju 22. marta, objašnjavajući da se brine o sinu i majci.

Merzove izjave o nepunom radnom vremenu i bolovanjima također su postale predmet opšteg ismijavanja na društvenim mrežama, gdje su Nijemci frazu "životni stil na pola radnog vremena" pretvorili u brojne popularne memeove.

"Još mogu raditi!", čuje se glas u jednom viralnom videu koji prikazuje scenu iz komedije "Monty Python i Sveti gral" iz 1975., u kojoj vitez koji je upravo izgubio udove u borbi izjavljuje da se i dalje želi boriti. "Samo mi pošaljite mail!", nastavlja glas. "Dajte mi nešto da isprintam!"

Politička šteta za Merza i njegove konzervativce čini se značajnom. Dvije trećine Nijemaca protivi se prijedlogu njegove Kršćansko-demokratske unije (CDU) da se oteža rad na nepuno radno vrijeme, prema referentnoj anketi ARD-DeutschlandTrend. Još važnije za Merza, njegovi konzervativci gube podršku na svom ključnom pitanju: ekonomiji.

Samo 31 posto ispitanih Nijemaca vjeruje da kancelarovi konzervativci mogu poboljšati ekonomiju. To je i dalje više od drugih stranaka, ali je za 6 postotnih bodova manje nego prošle godine, čime je izjednačena najniža ocjena povjerenja u CDU po pitanju ekonomije ikad zabilježena.

Stoga nije iznenadilo kada je početkom ovog mjeseca Merzova stranka izbacila frazu "životni stil na pola radnog vremena" iz prijedloga o povećanju radnih sati koji će se razmatrati na stranačkoj konferenciji CDU-a krajem februara.

Grčka kao uzor?

Na vrhu liste zemalja s najviše odrađenih sati u EU nalazi se Grčka, zemlja čiji su narod mnogi njemački konzervativci prezirali kao lijen tokom evropske dužničke krize prije više od deset godina. Merz sada Grčku ističe kao svojevrsni model, iako njemačka produktivnost rada ostaje znatno viša.

Tokom posjete konzervativnog grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa Berlinu prošle godine, Merz je pohvalio Atinu zbog deregulacije tržišta rada, koja omogućava šestodnevnu radnu sedmicu.

"Svima u Njemačkoj koji misle da je strašno i nerazumno raditi 40 sati sedmično preporučujem... da pogledaju Grčku", rekao je Merz stojeći uz Mitsotakisa. "U tom pogledu svakako možemo nešto naučiti od Grčke."

No, s obzirom na snažan otpor takvim prijedlozima u Njemačkoj – i činjenicu da Merz vlada u koaliciji sa Socijaldemokratskom strankom (SPD) lijevog centra, koja štiti postojeće radne propise – kancelar ima malo neposrednih rješenja za hronični nedostatak kvalifikovane radne snage i stagnirajuću produktivnost.

Zapravo, Merzov neposredniji problem možda nije biračko tijelo koje izbjegava rad, već sve veći nedostatak radnih mjesta u industrijskom sektoru koji je dugo bio pokretač izvozno orijentisane ekonomije. Stopa nezaposlenosti u Njemačkoj nedavno je premašila 3 miliona i dosegla najviši nivo u 12 godina.

"Već smo donijeli mnoge mjere za pomoć ekonomiji", objavio je Merz na platformi X nakon objave podataka. "Ali to nije dovoljno."