Američki demokrati iskoristit će ovosedmični sigurnosni summit u Munchenu kako bi pozvali evropske čelnike da se suprotstave Donaldu Trumpu, u trenutku kada je kontinent podijeljen oko pitanja kako zadržati nepredvidivog američkog predsjednika na svojoj strani, piše The Guardian.

Među demokratima na godišnjoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji naći će se i neki od najglasnijih Trumpovih kritičara, kao što su guverner Kalifornije Gavin Newsom, zastupnica iz New Yorka Alexandria Ocasio-Cortez, senator iz Arizone Ruben Gallego i guvernerka Michigana Gretchen Whitmer.

Newsom je već poručio Evropljanima da zbog "poniznog podilaženja Trumpu" ispadaju "patetični na svjetskoj sceni". Novinarima je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca rekao kako je "trebao ponijeti hrpu štitnika za koljena".

Gallego je bio gotovo jednako direktan. "Trump uništava naš ugled u svijetu, a potencijalno i našu ekonomsku moć, i to zato što je sitničav. Ništa od toga nije racionalno. Svi se moraju prestati pretvarati da jeste", izjavio je.

Podijeljena Evropa

Američku delegaciju ipak će predvoditi državni sekretar Marco Rubio. I dok se evropski čelnici nadaju da će njegova poruka biti pomirljivija od govora potpredsjednika JD Vancea prošle godine, i sami su podijeljeni oko načina na koji se treba nositi s Trumpom.

Neki, predvođeni francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, smatraju da je nova, prkosnija diplomatija ključna za obuzdavanje onoga što su organizatori konferencije nazvali Trumpovom "politikom razarača". Drugi, poput generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea, tvrde da je za evropsku sigurnost nužno sačuvati Trumpovu naklonost.

Vanceov govor potaknuo je raspravu u evropskim prijestolnicama o tome dijele li SAD i Evropa još uvijek iste vrijednosti te, ako ne, koliko se brzo mogu razdvojiti.

Otada je Trump višekratno vrijeđao EU, upustio se u neku vrstu resursnog imperijalizma širom svijeta i pronalazio opravdanja za Vladimira Putina. Rubio je za svoju evropsku turneju odabrao posjetiti Mađarsku i Slovačku, dvije članice EU koje se najviše protive podršci bloka Ukrajini.

Kraj starog poretka?

Tradicionalno, američka delegacija u Münchenu nastojala je da ne iznosi unutrašnje političke razlike, ali ove godine se one čine nepremostivim. Očekuje se da će se demokrati svrstati uz Evropu u odbacivanju onoga što smatraju Trumpovom diplomatijom prisile.

Demokrati bi mogli doći u iskušenje da poruče Evropi da bude strpljiva i sačeka povratak u normalu. Trumpov pad u anketama već je potaknuo republikance u Kongresu da mu se suprotstave oko carina, a nadaju se da bi se taj otpor mogao pojačati kako se približava mogućnost teškog poraza Republikanske stranke na izborima u novembru.

Ipak, mnogi na Zapadu sada smatraju da je stari poredak zasnovan na pravilima zauvijek nestao, zamijenjen novim poretkom zasnovanim na dogovorima, u kojem velike sile trguju, krše pravila i proglašavaju da "sila čini pravo".

To je bila i ključna poruka kanadskog premijera Marka Carneya u Davosu. "Znamo da se stari poredak ne vraća", rekao je. "Ne bismo trebali žaliti za njim. Nostalgija nije strategija, ali vjerujemo da iz pukotina možemo izgraditi nešto veće, bolje, jače i pravednije."

Stoga će veliki dio trodnevne konferencije u Münchenu, na kojoj bi trebali govoriti njemački kancelar Friedrich Merz, britanski premijer Keir Starmer, francuski predsjednik Emmanuel Macron i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, biti posvećen upravo tom međuvlašću.

Macronov prkos

Na jednom kraju spektra je Macron, koji je ove sedmice izjavio da bi se tenzije između Evrope i SAD-a mogle pojačati nakon nedavnog "grenlandskog momenta", kada je Trump zaprijetio carinama evropskim zemljama koje su se usprotivile njegovom pokušaju preuzimanja kontrole nad arktičkim otokom od Danske.

U intervjuu za nekoliko evropskih novina, Macron je Trumpovu administraciju opisao kao "otvoreno antievropsku" i kao onu koja teži "raspadu" EU. Dodao je: "Kada dođe do jasnog čina agresije, mislim da se ne bismo trebali klanjati ili pokušavati nagoditi. Mislim da smo tu strategiju pokušavali mjesecima. Ne funkcioniše."

Francuski čelnik upozorio je na "dvostruku krizu: s jedne strane imamo kineski tsunami na trgovinskom planu, a s druge nestabilnost iz minute u minutu s američke strane". Najavio je da će kasnije ovog mjeseca održati govor o tome bi li Francuska mogla ponuditi svoje nuklearno oružje kao štit Evropi koja se više ne može osloniti na SAD.

Na drugom kraju spektra je Rutte, koji je nedavno rekao: "Ako iko ovdje misli... da se Evropska unija ili Evropa u cjelini može odbraniti bez SAD-a, može samo sanjati. Ne možete." Jedan baltički diplomat smatra da se situacija okreće protiv pomirljivog pristupa čelnika NATO-a.

Rekao je da je pouka iz nedavnog spora s Trumpom oko Grenlanda bila da se on povukao kada je Evropa zaprijetila upotrebom svoje ekonomske moći. Ipak, isti diplomat je priznao da se svako jutro budi razmišljajući kako svoju zemlju učiniti relevantnijom za SAD.

Put prema evropskoj nezavisnosti

Put do suverenije evropske odbrane nije lak. Izdaci za odbranu rastu, ali kontinent je svjestan da će za efikasno ponovno naoružavanje trebati vremena. Što se tiče Ukrajine, Starmer insistira na tome da potrebne sigurnosne garancije nakon bilo kakvog sporazuma s Rusijom i dalje zahtijevaju vjerodostojne obaveze američkih snaga.

No, na druge načine, udaljavanje od Amerike je počelo. Posljednjih mjeseci Carney, Starmer i Macron pokušali su resetovati odnose s Kinom, nudeći dijalog bez neprijateljstva. Peking je pokazao da ima kapacitet preoblikovati globalne lance snabdijevanja i da će profitirati od Trumpovog uništavanja multilateralizma.

Kao daljnji znak spremnosti Evrope da krene nezavisnim putem, Italija i Poljska, dvije zemlje koje su trenutno najbliže SAD-u, pridružile su se drugim evropskim nacijama u odbijanju Trumpovog Odbora za mir, složene konstrukcije osmišljene da Trumpov ego stavi u centar mirovnog procesa na štetu UN-a.

Ipak, kao i posljednje četiri godine, budućnost Evrope ostaje vezana uz sudbinu Ukrajine. Trump je zatražio mirovni sporazum pod Putinovim uslovima u roku od nekoliko mjeseci – JD Vance je izjavio da to "nije naš rat" – što Evropu stavlja pred teške izbore o vlastitim prioritetima. Kao što bi rekao Macron, čekanje na povratak demokrata neće spasiti Kijev.