Stručnjaci za ishranu ukazali su na zdravstvene koristi konzervirane ribe, naglašavajući da male promjene, ako se sprovode dosljedno, vremenom prave veliku razliku.

Ljekari ističu da za bolju kardiovaskularnu sliku nisu potrebne skupe dijete niti stroga pravila u ishrani, već nekoliko pametnih i realnih zamjena u svakodnevnoj kupovini i pripremi hrane.

„Usredsredite se na ono što dodajete u ishranu, a ne na zabrane“, rekla je Tara Šmit, glavna dijetetičarka programa „Mayo Clinic Diet“ u Ročesteru.

Kako navodi, promjena perspektive može biti ključna. „Ješću više ribe. To automatski smanjuje unos crvenog mesa“, kazala je ona.

Stručnjaci preporučuju da se umjesto margarina ili suncokretovog ulja koristi maslinovo ulje i druge nezasićene masti. Pavlaka i majonez mogu se zamijeniti nemasnim grčkim jogurtom ili svježim sirom, dok se so može reducirati upotrebom bilja, začina i citrusa.

„Ishrana zdrava za srce ne znači hranu bez ukusa“, naglasila je Šmit, dodajući da cilj nije savršenstvo, već promjene koje je moguće dugoročno održavati.

Masna riba trebalo bi često da se nađe na jelovniku, a konzervirana riba predstavlja praktičnu i nutritivno vrijednu opciju. Bogata je omega-3 masnim kiselinama, ima izražen ukus i lako se čuva.

Konzervirana riba poput sardina, lososa i skuše zadržava značajne količine omega-3 masnih kiselina, posebno EPA i DHA, koje se povezuju sa boljim zdravljem srca i mozga, kao i smanjenjem upalnih procesa. Proces konzerviranja ne uništava ove masti, a kod pojedinih vrsta, poput sardina, omogućava i unos kalcijuma jer sitne kosti omekšaju i postaju jestive.