Od jeseni će se kurikul “Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene” provoditi u svim razredima srednjih škola širom Hrvatske, čime Ministarstvo znanosti i obrazovanja i mladih širi program koji već obuhvaća ukupno 5455 učenika u osnovnim i srednjim školama.

Prema podacima Ministarstva obrazovanja, u hrvatskim školama trenutno se provodi kurikul o umjetnoj inteligenciji u 147 osnovnih i 93 srednje škole. Program je zasad organiziran kao izvannastavna aktivnost za osnovnoškolce od 5. do 8. razreda te kao fakultativni predmet za učenike 2. i 3. razreda srednjih škola.

Kurikul je izradila radna grupa sastavljena od nastavnika različitih područja, pedagoga, stručnjaka iz računarstva, predstavnika privrede i CARNET-a, uz suradnju projektnih partnera.

Eksperimentalna provedba

Trenutno se provodi njegova revizija na temelju rezultata akcijskog istraživanja eksperimentalne provedbe tokom školske godine 2024./2025., u kojem su nastavnici učestvovali u praćenju i izradi preporuka. Prilagodbe obuhvaćaju ciljeve, ishode učenja, sadržaje i metode poučavanja.

Iz Ministarstva su za Hinu potvrdili da je od školske godine 2026./2027. planirano proširenje kurikula na sve razrede srednje škole.

Program zasad najčešće provode profesori informatike, matematike i stručnih predmeta, za koje su dostupne dodatne edukacije i webinari “Nastavnici za nastavnike”.

Nužni iskorak

Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju (CroAI) pozdravlja uvođenje tog predmeta ocjenjujući ga važnim korakom za obrazovni sistem.

Udruga napominje da “AI više nije stvar tehnološkog entuzijazma, već postaje sastavni dio gotovo svakog područja – od medicine i prava do kreativnih industrija i poljoprivrede”.

“Osnovna razina AI pismenosti, u smislu što AI je, a što nije, razumijevanja kako se podaci koriste, kako algoritmi donose odluke i koje su etičke granice tehnologije, trebala bi postati dio opće kulture suvremenog obrazovanja”, ističe izvršna direktorica CroAI-a Lorena Barić.

Dodaje kako Hrvatska time ima priliku razvijati kompetencije u skladu s međunarodnim smjernicama, poput okvira UNESCO-a za razvoj AI znanja.

Najveći izazov – provedba

Prema njenim riječima, ključni izazov nije sadržaj predmeta nego njegova kvaliteta provedbe, osobito priprema nastavnika.

“AI nije samo programiranje; već se tu podrazumijeva razumijevanje etike, društvenih učinaka, logičkog razmišljanja i kreativnih primjena – naglasak je na interdisciplinarnosti”, kazala je. Posebno ističe važnost ulaganja u edukaciju nastavnika.

“Jedan dobro osposobljen nastavnik može utjecati na desetke učenika godišnje i potaknuti cijelu školsku zajednicu u iskorak prema digitalnoj i AI pismenosti”, naglasila je. Upozorava i na pitanje dostupnosti te da bi svi učenici trebali imati jednake prilike bez obzira na opremljenost škole ili mjesto stanovanja.

Relevantan kurikulum

“Potrebno je osigurati da kurikulum ostane fleksibilan i relevantan jer se tehnologija mijenja brže nego što se planovi mogu prilagoditi”, dodala je Barić.

Kao glavne prednosti uvođenja kurikula navodi razvoj kritičkog i analitičkog razmišljanja, poticanje interdisciplinarnosti te jačanje konkurentnosti mladih na tržištu rada.

“Učenici kroz taj proces ne uče samo o tehnologiji, nego i o vlastitoj ulozi u društvu koje tu tehnologiju oblikuje”, kazala je.

Prednosti i mogući rizici

S druge strane, potencijalni nedostatak vidi se u mogućoj neujednačenoj provedbi između škola.

Upozorila je da bi fragmentiran pristup, uz različite razine podrške i opremljenosti među školama, mogao dovesti do stvaranja “AI jaza”, što se može izbjeći jedino koordiniranim djelovanjem države, obrazovnih institucija, privatnog sektora i udruga.

“AI obrazovanje ne bi smjelo biti shvaćeno kao dodatak postojećem sustavu, nego kao ulaganje u ljude – u nastavnike i učenike koji će sutra odgovorno koristiti i razvijati tehnologije koje već oblikuju svijet oko nas”, zaključuje Barić, u reportaži koju za Hinu piše Anja Perić.